Petak, 28 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Hazim Fazlović. Foto: BIRN BiH

Iz Suda BiH je saopćeno da je Fazlović  oslobođen optužbe da je, obavljajući dužnost komandanta Trećeg bataljona 108. motorizovane brigade Armije BiH, mogao znati da su pripadnici Interventne jedinice ovog bataljona 8. marta 1993., tokom borbenih dejstava u rejonu sela Boderište, zarobili 11 pripadnika Vojske Republike Srpske, te ih zlostavljali i u konačnici lišili života.

U prvostepenom postuku je zaključeno da nije dokazana komandna odgovornost Fazlovića, a teretio se optužnicom da je propustio kazniti pripadnike Interventne jedinice Trećeg bataljona koji su bili poslani u Boderište za vrijeme bobenih dejstava.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je na žalbenoj sjednici navelo da je tokom suđenja došlo do bitnih povreda odredbi krivičnog postupka, kao i do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te su zatražili osuđujuću presudu.

U odgovoru na žalbu Tužilaštva, iz Odbrane su naveli da im tokom krivičnog postupka nisu bili dozvoljeni svi dokazi, navodeći presudu prema kojoj su neposredni počinioci zločina za koji se Fazlović tereti oslobođeni odgovornosti, a da im je predmetni spis dostavljen bez tog dijela.

Postupak protiv Fazlovića je 25. oktobra 2022. razdvojen u odnosu na Admira Rizvanovića, Smajila Omerovića, Jasmina Huskanovića i Ramiza Pljakića, protiv kojih su optužbe odbijene. Odluka je donesena nakon što je Sud utvrdio da su Rizvanović, Omerović i Huskanović pravosnažno oslobođeni 1996. u postupku koji je protiv njih vođen u odsustvu. Optužba u odnosu na Pljakića je odbijena iz procesnih razloga.

Protiv ove presude nije dozvoljena žalba.

Najčitanije
Saznajte više
Ko su haški osuđenici i optuženi za zločine u BiH i regionu koji su preminuli
Više od 30 osoba koje su osuđene i optužene za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu, a protiv kojih su formirani predmeti je preminulo tokom i nakon izdržavanja kazne, dok su neki umrli prije početka samog sudskog postupka. Ratko Mladić preminuo je pet godina nakon konačne presude.
Predstavljanje Analize o primjeni opcinskih i kantonalnih pripisa o javnom redu i miru sa negativnim posljedicama na slobodu izrazavanja Foto: BH Novinari
Lokalni zakoni sve više ograničavaju slobodu izražavanja na internetu
Analiza Udruženja BH Novinara pokazuje da su najmanje četiri godine 203 građanina prekršajno kažnjeni zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u nekoliko kantona u Federaciji BiH.
Vojni put i smrt ratnog zločinca Ratka Mladića