Hadžić i ostali: Različite izjave svjedoka u istrazi i sudnici

Hasib Bešlija, kojega je početak rata zatekao u naselju Korita na području Ilijaša, rekao je da je vojno angažovan krajem juna 1992. godine u Teritorijalnu odbranu (TO) u Koritima, te da je komandir tokom juna i jula 1992. godine bio Mirsad Bešlija, a potom je prešao u 126. brigadu.

Tužilac Vladimir Simović predočio je svjedoku iskaz koji je tokom istrage, a u kojem je naveo da je vojno angažovan od početka rata, te da je komandir bio Nusret Bešlija, na šta je svjedok rekao da to nije tačno, i da je Nusret bio zadužen za izbjeglice.

Svjedok je naveo da je jednom išao u izviđanje u Čemerno, da su došli do kuće Đorđa Trifkovića, a potom vidjeli srpsku vojsku, te se povukli, ali je on čuo da je jedna haubica uništena i gurnuta niz liticu, iako je nije vidio.

Ispričao je da ga je 9. juna 1992. godine, dan uoči napada na Čemerno, brat pozvao da odu vidjeti zašto se ljudi okupljaju ispred škole u Koritima.

“Vidio sam tamo vojsku iz Zenice i Kaknja, te nešto mještana Korita“, naveo je svjedok i dodao da vojnike iz Zenice i Kaknja nije poznavao ali se sjeća da su jednog zvali Tufo.

Tužilac Simović je svjedoka opet podsjetio na iskaz dat 2017. godine u kojem je rekao da je “Tufo glavnokomandujući Kakanjcima“.

“Ja ga nisam poznavao, niti vidio, kako ću znati“, rekao je svjedok i dodao da je samo poznavao Esada Duraka, te da se ne sjeća da je tokom istrage izjavio da je Durak bio komandir rezervnog sastava policije.

Tužilac je pitao svjedoka da li je bilo nekih razgovora ispred škole ili postrojavanja, što je svjedok negirao, a potom mu je tužilac predočio dio iz ranije datog iskaza, gdje je svjedok naveo: “Koliko sam čuo, Tufo, Mirsad i Enes su razgovarali o tome da treba uništiti neke haubice“, međutim, svjedok je rekao da se ne sjeća da je tako rekao u istrazi i da ova trojica nisu bili komandiri.

On je dodao da je 10. juna 1992. godine rano ujutro čuo pucnjavu, te da je nakon nekoliko dana saznao da je bilo poginulih i ranjenih u toj akciji. Svjedok je naveo da je čuo da je poginuo Azmir, koji je nosio kablove, i još jedan mladić, a da je preko radija čuo da je ubijen Milenko Trifković te da su mu ranjeni kćerka i sin.

Kako je naveo svjedok, svi koji su išli na Čemerno uradili su to dobrovoljno i niko nije bio natjeran da ide.

Tužilac Vladimir Simović prigovorio je na sve razlike u iskazu svjedoka i uložio njegovu izjavu iz istrage u spis.

Odbrane su uložile prigovore relevantnosti, zakonitosti i prigovor na način na koji je tužilac ispitivao svjedoka.

Tužilaštvo BiH tereti bivše pripadnike Teritorijalne odbrane, te aktivnog i rezervnog sastava policije – Džemala Hadžića, Teufika Turudića, Džemala Smolu, Senada, Harisa i Benjamina Sikiru, Enesa Duraka, Mirsada, Nusreta i Mirzeta Bešliju te Nehrua Ganića – da su 10. juna 1992. napali Čemerno, pucanjem, bacanjem bombi, mučenjima i paljenjem imovine, što je za rezultat imalo smrt 30 osoba srpske nacionalnosti.

Na poziv Državnog tužilaštva, Hido Sarmin, koji je početkom rata živio u selu Donja Papratnica na području Kaknja, svjedočio je da se dobrovoljno prijavio u vojnu jedinicu u drugom krugu mobilizacije, a da mu je poznato da su se u prvom krugu prijavili Mevludin Brkić, Benjamin, Haris i Senad Sikira, te još nekoliko mladića iz naselja Doboj kod Kaknja.

Nakon mobilizacije, kako je rekao svjedok, bio je raspoređen na kotu Vlahinje, gdje je ostao deset dana. Dodao je i da nisu imali komandira.

Tužilac Simović predočio je svjedoku iskaz iz istrage dat 2017. godine u SIPA-i, a u kojem je naveo da je komandir bio Tufo.

“Ne znam, nisam ga viđao, kao ni komandanta. Čuo sam da je to bio Džemal Hadžić, ali nikada nisam imao kontakt s njim“, rekao je svjedok i naveo da je s njim na Vlahinjama bio i Džemal Smolo, da su išli u akciju na Misoču, odakle su se brzo povukli u Brezu, te je potom jedinica rasformirana.

Hadžićevu Odbranu je zanimalo je da li je svjedok mobilisan krajem juna u 309. brdsku brigadu, odnosno u formacijski oblik jedinice kojom je komandovao Tufo, što je Sarmin potvrdio.

Potom je u dodatnom ispitivanju tužilac Simović pitao svjedoka kako na pitanje branioca zna ime jedinice u koju je mobilisan, a njemu nije znao reći kako se zvala ta jedinica, te da je 309. brigada formirana krajem 1992. godine, ali je Sarmin odgovorio da se ne sjeća.

Državno tužilaštvo prigovorilo je i na iskaz ovog svjedoka, te zbog kontradiktornosti uložilo izjavu iz istrage.

Suđenje se nastavlja 13. aprila.