BIRN BiH objavio Bazu sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH

Okrugli sto ”Kako predavati o sudski utvrđenim činjenicama o ratu u BiH – izazovi i perspektiva” otvorio je izvršni direktor BIRN-a Bosne i Hercegovine, Denis Džidić.

”Ideja je bila da u jednoj data bazi, na osnovu presuda Haškog tribunala, skupimo sve sudski utvrđene činjenice vezano za rat u BiH i da na osnovu toga, uz pomoć profesorice Melise Forić-Plasto, uradimo pripremu za čas, odnosno dokument pomoću kog se sudski utvrđene činjenice mogu koristiti za edukativne svrhe“, kazao je on.

Cilj Baze je, prema riječima Džidića, stvoriti izvore informacija zasnovane na činjenicama koji se mogu koristiti u obrazovne i informativne svrhe, što će doprinijeti borbi protiv dezinformacija i poboljšanju medijske pismenosti.

”Naša je nada da u narednom periodu ažuriramo bazu sa presudama Suda BiH, kao i lokalnih i regionalnih sudova“, kazao je Džidić, poentirajući da je upravo ovim okruglom stolom, osim predstavljanja Baze, cilj bio čuti od stručne javnosti kako Bazu ozvaničiti putem institucija, kako bi došla do školskog sadržaja.

Baza sudski utvrđenih činjenica je projekat Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine koji je u periodu od aprila 2021. godine do marta 2023. realizovan uz podršku Fonda za demokratiju Ujedinjenih nacija. Agnes Picod iz UN-a u BiH naglasila je važnost ovog projekta kao teme bitne za UN u oblasti suočavanja sa prošlošću i obrazovanja.

”Potencijal koji ima da obrazuje o sudski utvrđenim činjenicama, kao sredstvo da generiše razumijevanje i suosjećanje. Nadamo se da će pronaći svoj put kroz obrazovni sistem u BiH, ali vidim potencijal ove baze kao pedagoškog sredstva i van obrazovnog sistema“, kaže ona, te dodaje da je ova baza vrlo važno sredstvo za borbu protiv revizionizma.

Dvogodišnji rad na Bazi je učesnicima okruglog stola predstavio Haris Rovčanin. On je pojasnio da je gotovo dvije godine iz haških presuda prikupljan materijal, odnosno sudski utvrđene činjenice koje su osnova ove baze, podijeljenje u deset regija – Sarajevo i okolina, istočna Hercegovina, zenička regija, srednja Bosna, dobojsko-posavska regija, istočna Bosna, Srebrenica, hercegovačka regija, Krajina, bijeljinsko-zvornička regija.

Rovčanin je pojasnio da je rad na bazi zahtijevao analiziranje stotina hiljada stranica haških presuda, od kojih neke imaju više tomova, te da je za bazu najčešće koristio prvostepene presude jer su one utvrđivale činjenično stanje. Neke regije, kako je rekao, sadrže zločine počinjene nad sva tri naroda.

“Najveći broj haških presuda odnosio se na zločine počinjene u Prijedoru, a potom u istočnoj Bosni i Krajini. Baza sadrži preko 2.000 činjenica iz 50 presuda”, rekao je on.

BIRN BiH objavio je i deset kratkih dokumentarnih filmova za svaku regiju, koji, osim zaključaka presuda i incidenata, sadrže i lična svjedočenja svjedoka, žrtava i preživjelih, čime se i na takav način želi pružiti podrška u borbi protiv negiranja i minimiziranja zločina i presuđenih činjenica.

Na okruglom stolu emitovana je i skraćena verzija jednog od videa iz Baze, a Rovčanin je istakao da je novinarska ekipa BIRN BiH, prvi put nakon završetka rata, odlazila u pojedina mjesta i razgovarala sa brojnim svjedocima, među kojima i onima koji su dali svoje iskaze u Hagu.

Učesnici panela ”Kako pomoći nastavnicima Historije da predaju o ratu u BiH” kazali su da je obrazovni sistem u raljama politike, obrazovanje u službi podjela, ali da na ličnom nivou prosvjetni radnici žele raditi, te će im alat poput Baze utvrđenih sudskih činjenica zasigurno biti odlična pomoć u radu.

”Mi smo propustili svi da se suočimo sa prošlošću – kao ljudi i društvo – i to se desilo i u obrazovanju“, kazala je Rubina Čengić, urednica u Školegijumu, dodavši da ova Baza predstavlja korisno sredstvo, kako za učenike i nastavnike, tako i za novinare koji je mogu koristiti za svoje priče.

Branko Todorović, direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Banja Luka, naveo je da je Baza sažela vrlo jasne poruke i sudski utvrđene činjenice, što predstavlja njenu suštinsku vrijednost.

“Ono što je BIRN BiH napravio je veoma objektivno i pristupačno sredstvo za korištenje“, kazao je on, te dodao da može postojati i najbolji udžbenik historije, ali da ipak postoje profesori i nastavnici koji tumače sadržaj na način kako oni mislile da treba.

Profesorica Melisa Forić-Plasto, koja je za ovaj projekat sačinila dokument na 200 stotine stranica, koji sadrži pripreme za čas sa aktivnostima učenja i konkretnim primjerima o događajima iz proteklog rata, pojasnila je kako je tekao njen dio rada, te ukazala da su tri radionicie sa nastavnicima, uz pomoć ovih priprema, održane u Sarajevu, Tuzli i Mostaru.

Ona je skrenula pažnju i da bi se u nastavnom planu trebala koristiti zvanična terminologija koju je utvrdio sud.

“Zaista je dobro imati jednu bazu u kojoj u svakom momentu možete provjeriti i činjenice i terminologiju“, kazala je ona.

Učesnici su istakli koliko je i potrebna edukacija nastavnika i profesora, ali i uključenje psihologa u rad s njima.

Tokom panel-diskusije “Neformalni alati za edukaciju kao dio zvaničnog kurikuluma – mogućnosti i izazovi“, predstavnici ministarstava obrazovanja u BiH kazali su da će podržati ulazak Baze utvrđenih sudskih činjenica u zvanične sadržaje.

“Mi ćemo svakako preporučiti našim nastavnicima da koriste materijal, prije svega u devetim razredima, kao edukativno sredstvo“, kazao je Elmir Tukić iz Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona.

On je dodao da iz ovog ministarstva žele osnažiti nastavnike da koriste druge materijale u funkciji edukacije, dok su učesnici tokom Okruglog stola ukazali i na opasne materijale sa netačnim informacijama koje se nalaze i koriste sa Interneta.

Azerina Muminović iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo je ukazala na važnost uloge nastavnika i njihove edukacije, ali i činjenicu da se nalaze pod stalnim pritiskom.

“Jako je važno da educiramo nastavnike o korištenju Baze i sretna sam da ste uradili ovako važnu stvar“, kazala je ona, kao i da se nada da će u skorije vrijeme uz pomoć BIRN-a BiH biti dogovorene i realizovane edukacije nastavnika Historije.

Bojana Dujković Blagojević iz EuroClio HIP BiH je Bazu opisala kao pionirski korak, između ostalog, zbog obimnog haškog arhiva, ali i multimedijalnog sadržaja.

Ona je dodala da je za autonomiju nastavnika, no da u BiH vidi dosta autocenzure i straha kod nastavnika. Također smatra da nastavnici prave grešku kada učenicima kažu da nešto sami pronađu.

“Učenici, a ni većina nastavnika, nemaju vještine kritičkog čitanja“, rekla je ona, ukazavši na problem izvora relevantnih informacija.

Bazu sudskih utvrđenih činjenica možete pogledati na ovom linku.