Ličina i ostali: “Zatvoreni se nisu žalili da su premlaćivani”

Vlado Vujatović, koji je 1992. godine mobilisan u Vojnu policiju i čiji pripadnik je bio sve do kraja rata, ispričao je da je prvi štab ove jedinice bio u kasarni, te da je prvi komandir bio Zoran Grahovac. Prisjetio se kako su imali SMB uniforme, sa bijelim opasačima i da su obezbjeđivali punktove u gradu i van grada.

Dodao je da poznaje većinu optuženih, te  misli da je Simo Ličina bio mobilisan zajedno s njim, dok je ostale upoznavao kasnije, među kojima Bogdana Graba 1993. godine u hotelu “Una”, još jednom štabu Vojne policije, te je saznao da je on komandir Vojne policije.

Na pitanje tužioca Tarika Crnkića, svjedok je pojasnio da je kasnije štab Vojne policije prebačen u Vatrogasni dom, u kojem su na prvom spratu boravili pripadnici jedinice, dok su u donjem dijelu zgrade bile garaže u kojima su se nalazili zarobljenici. Potvrdio je da su zarobljenici bili Bošnjaci – muslimani i Srbi, kazavši da je više bilo srpskih zarobljenika.

Dodao je da nije imao nikakvog kontakta sa zarobljenicima, izuzev sa izvjesnim Nazifom i muškarcem kojeg su zvali Stabandža, koji su boravili s njima na spratu i čistili ove prostorije. Posvjedočio je da su svi optuženi boravili s njim u Vatrogasnom domu, a tužiocu nije mogao odgovoriti šta je bilo sa Bošnjacima, osim da su odlazili masovno autobusima.

Negirao je da je bilo ko iz drugih jedinica dolazio u Vatrogasni dom, a nije se mogao sjetiti ni Čede Jelinića i Duška Savanovića, zbog čega mu je tužilac predočio izjavu koju je dao Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) tokom 2020. godine u kojoj je rekao da poznaje ove osobe, nakon čega je potvrdio ranije datu izjavu.

Odgovarajući Tatjani Savić, braniteljici Sime Ličine, svjedok je kazao da su vojnici privođeni zbog nediscipline, a Bošnjaci zbog sumnje da posjeduju oružje. Branku Gudalu, braniocu Jovana Graba, potvrdio je da su u zatvoru za sve važili isti uslovi, da ne zna ko su i odakle su zarobljeni Bošnjaci, kao ni ko ih je tu doveo, kao i da mu se niko od zatvorenika nije žalio da je tučen ili omalovažavan.

Za ubistva, prisilni nestanak i nečovječno postupanje u logoru u Vatrogasnom domu, optuženi su Simo Ličina, Nedeljko Pilipović, Žarko Kalinić, Miro Bosančić te Bogdan, Žarko i Jovan Grab. Prema optužnici, oni su, u svojstvu pripadnika voda Vojne policije Lake novogradske brigade Vojske Republike Srpske, zatočenicima nanosili velike patnje u periodu od maja 1992. pa do kraja marta 1993. godine.

Slobodan Borisavljević ispričao je da je 1992. godine izbjegao iz Hrvatske u BiH, te je mobilisan prvo u štab Teritorijalne odbrane, a zatim u Vojnu policiju nakon njenog formiranja. Prisjetio se Ličine, Pilipovića i Kalinića, kao kolega iz ove jedinice.

Pojašnjavajući odlazak Vojne policije na ratište, Borisavljević je kazao da su tokom sedmog mjeseca, sa komandirom Grahovcem, otišli na ratište u Gradačac, gdje su ostali više od 15 dana. Prisjetio se da su se nakon toga samovoljno vratili u Bosanski Novi, gdje su zatekli neke nove članove Vojne policije. Tada ga je Zoran Senić prekomandovao u komandu brigade na druge poslove, rekao je svjedok.

Tužilac Crnkić podsjetio ga je na izjavu koju je Tužilaštvu dao 2010. godine, u kojoj je rekao da je po povratku iz Gradačca sa mjesta komande smijenjen Grahovac, te da su u štabu zatekli jedinicu na čelu sa Bogdanom Grabom i da je tada saznao da je on novi komandir, što je svjedok potvrdio.

Na pitanje o zarobljenicima u Vatrogasnom domu, Borisavljević je rekao da nije znao da je iko zatvoren u ovom objektu.

Odgovarajući Radetu Ćulibrku, braniocu Bogdana Graba, svjedok je dodao kako ih je po povratku iz Gradačca Senić kritikovao jer su napustili liniju, ali da Grahovac nije smijenjen tog dana, nego da je od Senića saznao kako će najvjerovatnije biti smijenjen.

Nakon što je tužilac predložio ulaganje zapisnika koje je koristio na suđenju, Branko Gudalo, branilac Jovana Graba prigovorio je na nezakonito pribavljanje fotografija iz zapisnika o prepoznavanju, a braniteljica Savić na način ulaganja ovog zapisnika.

Na pitanje Sudskog vijeća o produženju mjera zabrane za optužene, kojima nije dozvoljeno međusobno kontaktiranje, napuštanje BiH i mjesta boravka, Tužilaštvo je zatražilo produženje ovih mjera. Sve Odbrane, izuzev Slaviše Prodanovića, branioca Mire Bosančića, usprotivile su se ovom prijedlogu, navodeći da mjere zabrane ugrožavaju osnovna prava i egzistenciju njihovih branjenika i da one više nemaju svrhu.

Suđenje će biti nastavljeno 30. marta.