Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Đorđe Ristanić Foto: BIRN BiH

“Žalba je upućena zbog bitne povrede odredbi krivičnog postupka, povrede krivičnog zakona, kao i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Uloženom žalbom od Apelacionog vijeća Suda BiH traži se da se žalba uvaži i ukine prvostepena oslobađajuća presuda”, navodi se u saopćenju Tužilaštva BiH.

Đorđe Ristanić je prvostepenom presudom od septembra prošle godine oslobođen po 11 tačaka optužnice za zločin protiv čovječnosti. Vijeće je utvrdilo da se ime Ristanića spominje samo u preambuli optužnice, ali ne i u činjeničnim opisima tačaka.

Vijeće je tada utvrdilo da su gotovo svi svjedoci Tužilaštva koji su svjedočili na okolnosti dešavanja u Brčkom kazali da je nakon rušenja mostova u ovom gradu krajem aprila 1992. godine uslijedilo granatiranje, kao i hapšenja, pljačkanja te zatvaranja na različitim lokacijama. Svjedoci su, kako je navedeno, potvrdili da se napad odvijao isključivo nad civilima.

Tokom obrazlaganja presude navedeno je kako je Tužilaštvo pretpostavilo, s obzirom na razmjer počinjenih zločina, da je morao postojati i udruženi zločinački poduhvat (UZP) i da je Ristanić zbog funkcije morao biti učesnik.

“Dokazi ukazuju da Ristanić, kao predsjednik Ratnog predsjedništva, nije imao kontrolu nad dešavanjima u Brčkom u inkriminisanom periodu”, rekao je na izricanju prvostepene presude sudija Šaban Maksumić.

Optužnica u ovom predmetu potvrđena je krajem 2015., a suđenje je počelo u martu 2016. godine. Ristanić se tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Brčkog.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.