VSTV: Novi članovi Nadzornog tijela za Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina
Tokom nominovanja članova Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) u sastav Nadzornog tijela za praćenje provođenja Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, rečeno je da je resorno Ministarstvo pravde poslalo zahtjev da se reimenuju ili imenuju novi članovi u Nadzorno tijelo.
S obzirom na to da je ranije imenovana članica Vijeća Željka Radović, kojoj uskoro ističe mandat, a zamjenski član je bio predsjednik Halil Lagumdžija, VSTV je imenovao novog glavnog i zamjenskog člana.
Vijeće je usvojilo prijedlog da se Lagumdžija imenuje za glavnog člana ispred VSTV-a, a Saša Sarajlić kao zamjenski. Kako je pojašnjeno, zamjenski članovi imaju funkciju da osiguraju kapacitarne preduslove za nesmetan rad Nadzornog tijela.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije je pisala da Nadzorno tijelo još uvijek nije formirano. Prema Revidiranoj strategiji, Nadzorno tijelo za njeno provođenje trebalo je biti formirano u roku od 30 dana od njenog usvajanja.
Tokom predstavljanja Izvještaja o procesuiranju predmeta ratnih zločina pred tužilaštvima i sudovima u BiH u periodu 1. januara do 31. decembra 2022. godine, rečeno je da je registrovano 395 neriješenih KTRZ predmeta, odnosno predmeta u kojima je poznat počinilac, od čega 152 sa procesnom smetnjom, koje obuhvataju nešto manje od 400 nedostupnih lica.
Prema Izvještaju, nisu prema svim licima raspisane potjernice, što je predstavljeno kao procesno-pravni položaj koji je nedopustiv, a 20 posto nedostupnih lica je obuhvaćeno potjernicama. Tužilaštvo BiH je devet predmeta prebacilo u Srbiju i Hrvatsku, što je nedostatno za ukupni broj lica koja su nedostupna, ali predstavlja pomak u odnosu na ranije trendove.
“Problem nedostupnosti je problem s kojim će se ovo pravosuđe sve više i više susretati, kako pred sudovima, tako i pred tužilaštvima, i to je problem koji utiče na sam kvalitet optužnica, odnosno na kvalitet kompletnog rada tužilaštava, a posljedično tome i na kvalitet optužnica”, rekao je Jasmin Muratagić, rukovodilac projekta Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH.
Kako je rekao, sva tužilaštva su u izvještajnom periodu riješila 196 KTRZ predmeta, od čega 38 podizanjem optužnice protiv 90 lica, broj optužnica je manji za dvije u odnosu na prethodnu godinu, ali je broj lica procesuiranih modalitetom optužnice veći za 12 posto.
Istaknut je problem kvalitete optužnica i dužine trajanja sudskih postupaka. Tokom prošle godine Tužilaštvo BiH je podiglo 20 optužnica, od čega je devet ostalo u suđenja, a to znači da je 18 posto lica optuženo koja su nedostupna. Što se tiče dužine suđenja, navedeno je da se devet posto povećava dužina trajanja, a prosječna dužina je tri godine i šest mjeseci.
Muratagić je kazao da je vrijeme da se razmotri modaliteti koji će postrožiti procesnu disciplinu u suđenjima za predmeta ratnih zločina.
Predsjednik Lagumdžija je kazao da je povećanje dužine trajanja postupaka posljedica ubrzanog i intenziviranog postupka prenosa manje složenih predmeta na entitetske sudove, dok pred Sudom BiH su veći predmeti za čiji dovršetak treba više vremena.
“Toga će biti sve više. Reći ću vam da postoje predmete sa 500 svjedoka i hiljdama materijalnih dokaza. Mi smo u tom dijelu dali smjernice, treba raditi pritisak na tužilaštva da idu sa manjim brojem svjedoka”, rekao je Lagumdžija.
