Drljača Rajko i ostali: Tužilaštvo BiH predložilo mjere zabrane optuženima za zločine u Banjoj Luci

Tužiteljica Olivera Đurić predložila je mjere zabrane za optužene Rajka i Duška Drljaču, Milića Bućana, Gorana Jorgića, Gorana Bojića, Svetislava Cvijetića, Uroša Graba, Aleksandra Jankovića, Igora Kljakića, Milenka Letića, Borislava Milakovića, Draška Radusinovića, Gojka Soldata, Milu Vučkovića i Gorana Savića.

Tužilaštvo BiH tražilo je produženje mjera zabrane za Rajka Drljaču, te uvođenje mjera ostalim optuženima.

Mjere zabrane podrazumijevaju zabranu napuštanja mjesta prebivališta, zabranu izdavanja ličnih dokumenata, kao i prelaska granice BiH s ličnom kartom, zabranu putovanja i napuštanja teritorije Bosne i Hercegovine, te sastajanja sa svjedocima, ali i ostalim optuženicima. Mjere zabrane Državno tužilaštvo traži zbog postojanja mogućnosti da osumnjičeni pobjegnu te zbog uticaja na svjedoke.

Kada je u pitanju prvooptuženi Rajko Drljača, tužiteljica Olivera Đurić rekla je kako postoji bojazan da optuženi ima državljanstva Republike Srbije i Slovenije, može pobjeći i tako postati nedostupan organima gonjenja u BiH.

“Optužnica koja ga tereti za teška krivična djela, te visoke krivične sankcije mogu biti motiv da on pobjegne u jednu od država čije državljanstvo ima, naročito u Sloveniju, koja ne izručuje svoje državljane”, obrazložila je tužiteljica svoj prijedlog.

Mjere zabrane za ostale optuženike predložene su iz istih razloga, jer postoji mogućnost da pobjegnu iz BiH.

“Kada su optuženi dobili potvrđenu optužnicu, vidjeli su i svjedoke koje je Tužilaštvo predložilo, tako da lako mogu doći do njih, uticati da promijene iskaze i time sebi olakšaju ovaj postupak”, kazala je tužiteljica Đurić.

Branilac prvooptuženog Nebojša Pantić rekao je kako je produženje mjere kućnog pritvora za njegovog branjenika oštra mjera, te predložio da se ona preinači u zabranu napuštanja Banje Luke.

“Moj branjenik je lošeg zdravstvenog stanja i ima potrebu da u slučaju hitnosti može otići ljekaru”, kazao je Pantić.

Pantić je branilac i optuženog Uroša Graba, te je rekao kako je mjera zabrane napuštanja mjesta prebivališta prestroga, kao i mjera zabrane napuštanja BiH.

Kada je u pitanju prijedlog za mjere zabrane kontakta sa svjedocima i drugim optuženicima, Pantić je naveo kako se mjeri zabrane kontakta sa svjedocima ne protivi, dok mu je sporna druga mjera.

“Zabrana komuniciranja s drugim optuženicima kosi se s pravom na odbranu”, objasnio je Pantić.

I ostale Odbrane su bile saglasne s time da su predložene mjere prestroge, te su zatražili od Suda BiH da odbije prijedlog Državnog tužilaštva o uvođenju mjera zabrane.

“Za određivanje mjera zabrane mora postojati osnovana sumnja, a to Tužilaštvo nije dokazalo, iako je potvrđena optužnica”, rekao je Dragan Međović, branilac Milića Bućana.

Odbrana Gorana Jorgića kazala je kako je protiv njega već vođena istraga, te da je odlukom Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci ona obustavljena zbog nepostojanja dokaza.

“Ako mu se zabrani napuštanje mjesta boravka – on živi u Laktašima, a radi u Banjoj Luci – ugrožava mu se osnovno pravo, pravo na rad”, navela je Odbrana.

U odgovoru na prigovore Odbrana, tužiteljica Olivera Đurić rekla je kako su tokom istrage prvenstveno predlagali mjeru pritvora za Rajka Drljaču, ali da su pristali na kućni pritvor, zbog njegovog zdravstvenog stanja, te da to ne može biti osnov za ukidanje ove mjere.

Kada je u pitanju prigovor Odbrane Gorana Jorgića, tužiteljica je kazala da nije problem da se mjera preinači u mjeru zabrane napuštanja mjesta gdje žive i rade, jer nikome ne žele onemogućiti da radi.

Optuženi Rajko i Duško Drljača, Milić Bućan, Goran Jorgić, Goran Bojić, Svetislav Cvijetić, Uroš Grab, Aleksandar Janković, Igor Kljakić, Milenko Letić, Borislav Milaković, Draško Radusinović, Gojko Soldat, Mile Vučković i Goran Savić terete se da su, u svojstvu upravnika, zamjenika upravnika i stražara, počinili zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u periodu od 1992. do 1995. godine u Vojno-istražnom zatvoru Banja Luka, zvanom “Mali logor”.

Navode optužnice, kako je saopćeno, Tužilaštvo će dokazivati iskazima većeg broja svjedoka, kao i prilaganjem više stotina dokaznih materijala.

Naredno ročište bit će naknadno zakazano.