Tužilaštvo obustavilo istragu o izbornim nepravilnostima jer je teško ustanoviti “ko stoji iza toga”

Jasmin Habul je 2016. godine kao kandidat na izborima u Tuzli uočio izborne nepravilnosti i prijavio ih Gradskoj izbornoj komisiji (GIK), a potom i Ministarstvu unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona (MUP TK), o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije pisala. Nakon što je uvidio da istraga ne ide u pravcu otkrivanja počinilaca, on je podnio krivičnu prijavu u oktobru 2019. godine Tuzlanskom tužilaštvu, ali nakon tri godine čekanja na rezultate, on se 18. novembra ove godine odlučio obratiti Tužilaštvu BiH.

“Uputio sam zahtjev zato što se više od šest godina od izborne krađe ništa ne dešava i što jednostavno nisam imao nikakvu normalnu korespondeciju s Kantonalnim tužilaštvom. Više od osam mjeseci tužiteljica koja je trebala da sarađuje sa mnom na predmetu uopće neće da se javi“, kazao je Habul.

U zahtjevu u koji je BIRN BiH imao uvid, Habul je zatražio postupanje Državnog tužilaštva po formiranom predmetu Tužilaštva u Tuzli, između ostalog i zbog nepoduzimanja radnji tokom tri godine.

“Predlažemo Tužilaštvu BiH da preuzme spis koji se nalazi kod Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog Kantona, oglasi se nadležnim za postupanje po ovoj prijavi, nastavi postupak i preduzme odgovarajuće pravne radnje“, navedeno je u zatjevu.

Četiri dana nakon zahtjeva za preuzimanje predmeta, Habul je dobio dopis od Kantonalnog tužilaštva TK-a s obavještenjem o obustavljanju istrage, u koji je BIRN BiH također imao uvid.

Vehid Šehić, pravni stručnjak i bivši sudija, kaže kako je moguće da je Kantonalno tužilaštvo odluku ili prijedlog odluke možda sačinilo i prije nego je Habul uputio zahtjev Državnom tužilaštvu, ali da je vrlo simptomatično da je odlučilo da je objavi nekoliko dana nakon tog zahtjeva.

“Možda ne mora to biti ništa sporno, to može biti uobičajeno, ali koincidira neko vrijeme, pa otud i opravdana sumnja zašto sada, a ne ranije“, kazao je Šehić, koji smatra da u društvu u kojem se izgubilo povjerenje u institucije, a naročito u pravosuđe, manipulacija i sumnja ostaju neizbježne za građane.

Iz Tužilaštva Tuzlanskog Kantona su na upit BIRN-a BiH odgovorili da su tragom saslušanja i analizom materijalne dokumentacije otvorili istragu protiv jedne osobe koja je obavljala funkciju u Općinskom odboru Saveza za bolju budućnost (SBB) u Tuzli.

“Međutim, nakon dodatno provedenih istražnih radnji i brojnih provjera, istraga protiv ove osobe je krajem novembra 2022. godine obustavljena jer nije bilo dovoljno dokaza da je osumnjičeni počinio ovo krivično djelo“, navedeno je iz Tužilaštva uz napomenu da istraga može biti ponovo otvorena dostavljanjem novih dokaza.

Rečenica o ponovnom otvaranju istrage, ukoliko dostavi dodatne dokaze, za Habula je poražavajuća i čini ga bespomoćnim, zbog čega kaže da je izgubio i zadnju nadu koju je imao u tuzlansko Tužilaštvo.

“To samo govori u kakvom ambijentu živimo, da jednostvno tužilaštva i sudovi rade u korist velikih, ne rade u korist pravde i zakona”, kaže Habul za BIRN BiH, dodajući da je apsurdno da se od njega očekuje da traži dokaze pored istražnih agencija.

Habul je za ranije za BIRN BiH ispričao kako je siguran da je pronašao dokaze koji potvrđuju da je neko mijenjao izborni rezultat 2016. godine, zbog čega je on kao kandidat izgubio mandat koji su mu povjerili građani svojim glasovima. Na listićima koje je fotografisao vidno su prepravljeni rezultati koje je on kao kandidat dobio.

Iz Kantonalnog tužilaštva su naveli da nije sporno da se izborna prevara desila.

“Istragom je utvrđeno da je krivično djelo počinjeno, ali radi brojnosti osoba koje su učestvovale u izbornom  procesu na spornim biračkim mjestima, teško je utvrditi ko stoji iza toga, a naročito zbog činjenice da je došlo do višestrukog ponavljanja poteza po obrascima za zbirne rezultate preko već ispisanih sadržaja“, naveli su iz Kantonalnog tužilaštva.

Šehić je mišljenja da nije teško utvrditi ko je krivac u slučaju prepravljanja izbornog rezultata te da, iako je Tužilaštvo navelo da je bilo krivičnog djela, kako je Habul dokazao kroz svoju pravnu borbu, ta vrsta satisfakcije ne mijenja činjenicu da on nije namirio štetu izgubljenog političkog angažmana.

“Sigurno članovi u biračkim odborima, oni koji raspolažu zapisnicima, utvrđuju rezultate izbora, provjeravaju zapisnike, dostavljaju općinskoj izbornoj komisiji“, kazao je Šehić, aludirajući da nije mnogo ljudi moglo učestvovati u ovom procesu.

On je mišljenja da se predmeti izbornih prevara u kojima nije oštećen samo pojedinac zbog izbornog rezultata, nego i volja birača građana, kao i integritet izbornog procesa, moraju raditi brzo, prioritetno i temeljito, ne dozvoljavajući da i nakon šest godina od izborne prevare društvo ne zna ko je počinio nepravilnosti.