Publikacija BIRN-a BiH i DCAF-a: Pravni i administrativni sistem kaska u prepoznavanju cyber sigurnosti

Ilustracija. Foto: BIRN BiH

Dokument “Pravni i administrativni sistem kaska u prepoznavanju cyber sigurnosti“, koji je izrađen kao dio projekta “Dobro upravljanje u cyber sigurnosti na Zapadnom Balkanu“, navodi da se postojeće zakonodavstvo na državnom nivou, koje se odnosi na cyber sigurnost, rijetko i samo djelimično bavi relevantnim pitanjima, kao i da je na snazi trenutno osam zakona u BiH koji sadrže odredbe koje se odnose na internetsku ili sigurnost na mreži.

Mircea Geoană, zamjenik generalnog sekretara NATO-a, upozorio je tokom maja ove godine na mogućnost masovnih cyber napada Rusije na ključnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i BiH, tvrdeći kako su “Cyber napadi, pored dezinformacija i digitalne špijunaže, dio nove vrste ratovanja”, navodi se u Publikaciji koju je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) realizirala u saradnji sa Ženevskim centrom za upravljanje sigurnosnim sektorom (DCAF).

Sarajevski Centar za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu (CPRC) je ove godine u saradnji sa Univerzitetom u Sarajevu (UNSA) uspostavio akademske Operativne mreže timova za hitne računarske intervencije (CERT) s ciljem pružanja usluge prvenstveno akademskoj zajednici, nezavisnim medijskim i organizacijama civilnog društva širom zemlje, o čemu je BIRN BiH pisao i ranije.

Predrag Puharić, glavni stručnjak za informacijsku sigurnost na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA i šef akademskog CERT-a, kazao je da kašnjenje u donošenju državne strategije cyber sigurnosti čini BiH iznimno ranjivom na cyber napade.

Dokument BIRN-a BiH i DCAF-a stavlja fokus, između ostalog, na cyber sigurnost i pravo na privatnost te navodi da se tehnologija često koristi kao alat za prodiranje u sferu privatnog života i “postaje objekat putem kojeg se krši pravo na privatnost ili se ugrožava sigurnost osobe” te da se u takvim slučajevima, a prema međunarodnim standardima za ljudska prava, od države traži da pruži mehanizme zaštite.

“Zakonski okviri moraju bolje poštivati norme o ljudskim pravima, dok se istovremeno moraju boriti s rastućim nivoima cyber kriminala, cyber napada i drugih aktivnosti koje koriste tehnologiju i internet kao prostore za promociju nasilja i ekstremizma, i šire dezinformacije koje ugrožavaju sigurnost pojedinaca, nacije, a u konačnici i demokratije“, navodi se u dokumentu.

U dijelu publikacije koji se odnosi na slobodu izražavanja stoji da je najčešće korišten oblik govora mržnje u BiH negiranje genocida i drugih ratnih zločina utvrđenih od strane sudova te da se većina lica koja izražavaju takva mišljenja, kako u mainstream medijima, tako i na društvenim mrežama, pozivaju na pravo na slobodu izražavanja, a što je bio i glavni razlog da Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u BiH, u julu 2021. nametne izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

“Pravni okvir zemlje ne sadrži propise izravno povezane sa zabranom govora mržnje na internetu, ali ovo pitanje se može vidjeti u kontekstu odredbi krivičnih zakona BiH, Federacije, Brčko distrikta i Republike Srpske, koji zabranjuju poticanje na etničku, rasnu i vjersku mržnju, razdor i netoleranciju“, navodi se u publikaciji u kojoj se podsjeća da je u Kantonu Sarajevo predložen nacrt zakona čiji je cilj kažnjavanje govora mržnje u javnosti, te putem “kompjuterskog sistema i mreže“, a koji je Skupština KS-a povukla uz jednoglasnu odluku da se poduzme zajednička inicijativa na višem, odnosno federalnom nivou.

Najlakši način da građani saznaju ili budu pozvani na okupljanje je putem društvenih mreža, ali tehnologija također olakšava policiji da prepozna i potraži učesnike okupljanja, koji često bivaju pritvoreni bez stvarnog razloga ili zato što su pokušali izraziti mišljenje, navode autorice publikacije Aida Mahmutović i Aida Trepanić u dijelu koji se odnosi na cyber sigurnost i slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.

Lejla Huremović, aktivistica i članica Organizacionog odbora “Povorke ponosa“, navela je u intervjuu sa autoricama da izazovi povezani sa slobodom okupljanja obuhvataju i digitalne napade na mreži, te da su prijetnje s kojima su se suočili na internetu uključivale poticanje na nasilje i da su sve one predstavljale govor mržnje.

“Najveći izazov je održati web stranicu, društvene profile povezane sa Povorkom i privatne profile članova sigurnim i zaštićenim od hakiranja”, kazala je Huremović, te dodala da je glavni izazov zaštititi članove od izloženosti hakiranju i krađi identiteta te osigurati njihove lične informacije.

Publikacija navodi i da domaći zakonski okvir u BiH još uvijek ne prepoznaje diskriminaciju na internetu samu po sebi te podsjeća da je u aprilu 2022. Općinski sud u Sarajevu prvi put potvrdio jedinu presudu za diskriminaciju protiv LGBTIQ+ osoba.

Šta su dalji koraci, pročitajte u publikaciji na ovom linku.