Jadranko Šaran i ostali. Foto: Sud BiH
Abdulah Kučukalić, vještak medicinske struke, kazao je da je sačinio nalaz i mišljenje koji se odnosi na period u kojem je trajao krivični postupak – od oktobra 2013. do novembra 2019., te da nije pravio razliku između perioda kada je trajao krivični postupak i perioda kada su oslobođenom Šaranu izrečene mjere zabrane.
“Ocjenjivao sam duševnu bol u periodu kako je to Sud naredio. U tom periodu je vođen krivični postupak i bile su mjere zabrane, taj se period poklapa u najvećem dijelu. Bolest ne znači da je odmah krenula kad je počeo krivični postupak“, kazao je Kučukalić te na upit pravobraniteljice Magdalene Papić – da li bi nalaz bio isti da je naveden samo period mjera zabrane – kazao da “vjerovatno ne bi“.
Papić je navela da nalaz ne može biti osnov za postavljanje tužbenog zahtjeva na ime naknade nemataterijalne štete, te u cijelosti osporila nalaz vještaka medicinske struke. Ona je prigovorila i nalazu vještaka ekonomske struke.
“Izračun toplog obroka, kako je navedeno u nalazu, urađen je u skladu s dopisom od strane direktora društva u kom je tužitelj bio zaposlen i u kojem je iskazana visina neplaćenog toplog obroka“, navela je Mirsada Murtić, vještakinja ekonomske struke.
Ona se osvrnula i na obračun plata, kazavši da je u samom uvodu nalaza i mišljenja navedeno da se radi o obračunu eventulno neisplaćene plate, te da je izračun uradila kako je najbolje moguće sa aspekta struke, uzimajući u obzir prosječnu platu u Federaciji BiH.
“U cijelosti osporavam opredijeljeni zahtjev na ime materijalne štete jer je isti usklađen s nalazom i mišljenjem vještaka ekonomske struke. Nalaz ne može biti relevantan s obzirom na to da je dio koji se odnosi na naknadu plate i toplog obroka sačinjen na osnovu pretpostavki i obračunu prosječne plate u Federaciji, a ne na osnovu platne liste tužitelja“, kazala je Papić.
Advokat Zlatan Nanić je kazao da je tužitelj pokazao osnove u postavljenom tužbenom zahtjevu, što je dokazao i izvođenjem materijalnih dokaza – prvostepene i drugostepene presude Suda BiH – kojima je u krivičnom postupku oslobođen krivične odgovornosti. Dodao je da je visina tužbenog zahtjeva dokazana izvođenjem vještačenja.
“Iz navedenih presuda, kao i rješenja o mjerama zabrane, tužitelj je dokazao da je nezakonito pritvoren, da su protiv njega trajale mjere zabrane duži vremenski period. Neosnovani su prigovori tužene, s obzirom na to da osnov za naknadu nematerijalne štete ne predstavlja isključivo vrijeme za koje su određene mjere zabrane“, kazao je Nanić.
Pravobraniteljica Papić je kazala da tužitelj niti jednim dokazom nije dokazao da mu je uskraćena isplata toplog obroka i plate za vrijeme prisustva na ročištima, te da nije dokazan ni broj ročišta održanih u krivičnom postupku, a što je bio osnov za obračun vještaka ekonomske struke.
“Sve da je nalaz vještaka i usmjeren samo na period trajanja zabrane, tužbeni zahtjev je u tom dijelu visoko postavljen“, kazala je Papić te predložila da tužbeni zahtjev bude odbijen.
Državni sud je u januaru 2020. godine potvrdio oslobađajuću presudu kojom su Šaran, Samir Šabić i Zijad Kadić oslobođeni optužbi za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika.
