Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.
Sudnica Suda Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH

Svjedokinja AB-1 je ispričala kako su jedno jutro po nju došla tri civilna policajca, koji su joj rekli da se javi u Civilnu zaštitu, bivši vojni odsjek, na radnu obavezu, odakle je izvjesni “Rumenige” uputio u objekat “Žaba”. Kazala je da je to bilo krajem oktobra ili početkom novembra 1992., objasnivši da je na radnoj obavezi u “Žabi” bila do kraja jula 1993. godine.

Na pitanje Slobodana Cvijetića, branioca Andrije Bjeloševića, nabrojala je imena drugih žena s kojima je radila, rekavši da tu nisu imale hranu, nego su jele ono što bi ponijele od kuće.

“Samo dođeš i kažu ti: ‘Ti ideš tamo da čistiš stan’”, rekla je AB-1, dodavši kako su čistile muslimanske i hrvatske stanove, te da su “upute dobijale od gospodina Cicvare, a on od gospodina Bjeloševića”, što je čula.

AB-1 je kazala kako joj je u sjećanju ostao jedan dan kada je 20 muškaraca bilo pritvoreno u podrumu objekta, a žene u jednoj sobi. Prema njenim riječima, kroz mali prozor je uspjela pozvati muškarca koji je prolazio ulicom, nakon čega su došli pripadnici Vojne policije i priveli “Cicvaru” i ostale u Sekretarijat unutrašnjih poslova (SUP), a njih pustili iz objekta. AB-1 je rekla kako je poslije toga još par mjeseci dolazila u “Žabu”, nakon čega je njen bivši suprug dogovorio da više ne dolazi.

Bjelošević se tereti da je, u svojstvu načelnika Centra službi bezbjednosti (CSB) Doboj, tokom 1992. i 1993. godine u više navrata – naoružan – dolazio u ugostiteljski objekat na području Dervente, gdje se nalazilo više zatočenih žena na prinudnom radu, te je, u najmanje četiri navrata, pod prijetnjom sile i prinude, počinio silovanje i seksualno zlostavljanje žene bošnjačke nacionalnosti.

Na pitanje Odbrane, AB-1 je ispričala kako se nakon povratka iz Amerike javila na oglas za posao na jednoj pumpi u Derventi. Kada je direktor pozvao na razgovor, ona je shvatila da se radi o Andriji Bjeloševiću, koji se prilikom njenog ulaska u kancelariju “perfidno nasmijao”.

“Skontala sam da sam na pogrešnom mjestu”, kazala je AB-1.

Dodala je kako je prvi posao dobila u jednom hotelu čiji je vlasnik bio Milivoje Nović. Na pitanje Odbrane da li je Nović doveo na suđenje Paravcu i ostalima, gdje se sudi i Bjeloševiću za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu i progonu bošnjačkih i hrvatskih civila s područja Doboja, ona je odgovorila da to nije tačno, te da Bjeloševića vrlo dobro poznaje.

Na pitanje Odbrane zašto nije napisala Bjeloševićevo ime ispod fotografija koje su joj kao svjedokinji predočene u Tužilaštvu u Doboju, AB-1 je rekla kako je zaboravila. Ona je potvrdila da se protiv nje vodio prekršajni postupak zbog sukoba s Bjeloševićem u Derventi, kazavši kako ga je prilikom jednog susreta pitala da li ga je sramota pogledati na terasu “Žabe”.

Optuženi Bjelošević je u unakrsnom ispitivanju pitao svjedokinju da li ga je prijavila za silovanje jer se njeno ime ne nalazi na spisku u Civilnoj zaštiti, te da za to ne može dobiti potvrdu kako bi joj se uračunalo u radni staž, a AB-1 je odgovorila da je to bio samo okidač.

Tužilac Edin Muratbegović je pitao svjedokinju da li je sve što joj se dešavalo u “Žabi” ispričala bivšem suprugu, što je ona potvrdila, dodavši kako ju je on upozoravao da je Bjelošević opasan čovjek, te da ne spominje njegovo ime. Muratbegović je rekao kako je na zapisniku o prepoznavanju napravljena tehnička greška.

Suđenje se nastavlja 12. decembra.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao