Srijeda, 14 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Rade Macura Rade Macura. Foto: Sud BiH.

Vještak Martin Frančešević kazao je da je komandir te jedinice morao, prema vojnim pravilima, biti odgovoran za postupke svojih vojnika na dan akcije u Turjaku i ta odgovornost nije mogla biti podijeljena.

“Komandir čete učestvuje u akciji, daje naređenja direktno i sve bitne informacije bi mu trebale biti dostupne odmah“, kazao je Frančešević, koji je opisivao teoretske strukture u vojskama, dodavši kako je komandir Prve čete bio glavna karika u izvršavanju zadataka u Turjaku 23. juna 1992. godine.

Rade Macura je optužen da je, kao komandir Prve čete Drugog bataljona Prve gradiške brigade, za vrijeme pretresa terena u mjestu Turjak – gdje se nalazila grupa civila bošnjačke nacionalnosti iz Kozarca, koja se, bježeći pred ratnim sukobima, pokušavala prebaciti do granice s Hrvatskom – bio prisutan tokom ubistava deset civila, među kojima su bile i tri žene.

“Prema izvještajima Prvog korpusa VRS-a, u akciji u Turjaku je učestvovala skupina iz Drugog bataljona, koja je eliminisala skupinu ljudi koja se iz pravca Kozarca kretala prema Savi“, kazao je Frančešević.

U daljem izlaganju svoje analize dostupnih dokumenata, vještak je kazao da nije našao trag po kojem je komandir jedinice, koja je bila u Turjaku, pokrenuo aktivnosti koje bi dovele do sankcije, u slučaju da je izvršeno krivično djelo.

Prilikom ispitivanja od strane Miodraga Stojanovića, advokata optuženog Macure, vještak je kazao kako bi se moglo reći da je u borbenoj grupi 23. juna 1992. godine moglo biti pripadnika drugih četa Drugog bataljona.

Nakon konstatacije advokata da vještak ne može znati da li je Macura bio na mjestu izvršenja zločina, Frančešević je kazao da komandir nije mogao biti “pet kilometara daleko od svojih vojnika“.

Na pitanje o tome ko teoretski izdaje naredbu za istragu u slučaju vršenja ratnog zločina, vještak je kazao da su za to odgovorne osobe sa nivoa brigade. Na tvrdnju advokata kako vještak ne zna sadržaj informacije koju je komandir čete uputio prema nadređenima u vezi sa događajem od 23. juna 1992. godine, Frančešević je odgovorio potvrdno.

Nastavak suđenja planiran je za 16. novembar.

Najčitanije
Saznajte više
Nešković Zoran i ostali: Dokazi na kojima se ne može zasnivati presuda
Odbrana Nenada Ujića, optuženog za zločine na području Rogatice, ukazala je u završnoj riječi na iskaze svjedoka na kojima se, kako smatra, ne može zasnivati osuđujuća presuda.
Dževad Avdičević ispred Suda Bosne i Hercegovine sa braniocem Ifetom Feragetom. Foto: Detektor
Avdičević i ostali: Donijeli naredbu za strijeljanje zarobljenika
Na suđenju za zločine na području Sapne, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pročitalo je iskaz preminulog svjedoka koji je u istrazi izjavio da je optuženi Dževad Avdičević potpisao naredbu za strijeljanje dva ratna zarobljenika.
Zdravko Samardžija: Odnosili tijela iz zatvora
Avdičević i ostali: Čuo da je ubijen zarobljenik u Herama