Trening u Moldaviji na kom su učestvovale predstavnice iz BiH. Foto: Midheta Kaloper-Oruli
Grupa predstavnica udruženja i institucija iz Bosne i Hercegovine koje se bave memorijalizacijom, ratnom traumom i pomoći žrtvama rata, krajem oktobra je učestvovala na treningu za humanitarne radnike iz Moldavije koji rade sa izbjeglicama iz Ukrajine. Dijeleći svoja iskustva, Adisa Likić, Amina Krvavac, Marija Šarić i Midheta Kaloper-Oruli uče i osnažuju moldavske humanitarne radnike i volontere i pomažu ženama i djeci koji su, bježeći od rata u Ukrajini, izbjegli u susjednu Moldaviju.
Marija Šarić, direktorica Fondacije “Krila nade” i učesnica treninga, kazala je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je početkom marta ove godine u Moldaviju došlo 87 humanitarnih organizacija kako bi pomogle izbjeglicama iz Ukrajine, kojih u ovoj zemlji, prema procjenama međunarodnih organizacija, trenutno ima preko 90.000. Fondacija “Krila nade” se od 1995. godine bavi ratnom traumom i njenim posljedicama, te su svoje iskustvo podijelili na treningu u Moldaviji.
Kako je navela, preneseno znanje prihvaćeno je objeručke.
“Objasnila sam im da će, dok se rat u Ukrajini ne završi, raditi krizne intervencije, da prerada traume dolazi kasnije. Osim dvoje-troje psihoterapeuta iz Ukrajine, oni su samo psiholozi, socijalni radnici koje su direktno s fakulteta unajmili. Tako da su baš izloženi krizama. Osim što sam im objasnila šta je trauma, kako se prerađuje trauma, šta su krizne intervencije, šta im je potrebno za sve to, radili smo i na prevenciji burnouta jer su poprilično izmučeni svi koji rade direktno na terenu”, opisala je Šarić.
U kontaktu koji je nedavno imala s ukrajinskim Kyiv Independentom shvatila je da je iskustvo iz BiH neprocjenjivo za Ukrajinu.
“Oni smatraju da im samo naši terapeuti mogu pomoći na pravi način, jer samo mi razumijemo šta se njima dešava”, ispričala je Šarić.
Trening u Moldaviji na kom su učestvovale predstavnice iz BiH. Foto: Midheta Kaloper-Oruli
Midheta Kaloper-Oruli, predsjednica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”, kazala je da je glavni cilj treninga bio pokazati humanitarnim radnicima kako da pristupe izbjeglicama i osobama koje su preživjele neku traumu.
“Objasnili smo im kako je to najbolje pristupiti žrtvi, kako je najbolje slušati žrtvu, kako ne treba pritiskati, kako ne treba uzimati izjavu od žrtve. (…) ‘Intersos’ je jedna od najjačih organizacija i onda smo i njima prenijeli naša iskustva kako je najbolje ostvarivati kontakt i šta je to nama u Bosni i Hercegovini bilo najprioritetnije”, objasnila je Kaloper-Oruli, dodavši da je dio rada posvećen i mapiranju tijela i iznošenju traume kroz taj proces, što se u Moldaviji pokazalo korisnim.
Istakla je da mnogi učesnici na tom treningu nisu ranije imali saznanja o ratu u BiH.
Amina Krvavac, izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva, kazala je da je šef misije “Intersosa” prepoznao poruke izložbe “Progovara(j)mo” kada ju je posjetio u Beogradu, te je smatrao da iskustva trebaju biti podijeljena u njihovom radu sa izbjeglicama iz Ukrajine.
Ova izložba je posvećena ali i koproducirana sa preživjelim žrtvama ratnog seksualnog nasilja i djecom rođenom zbog rata, te je za cilj imala da ukaže na višestruke probleme s kojima se ove osobe suočavaju. “Progovara(j)mo” sadrži radove preživjelih nastale metodom mapiranja tijela, lične predmete djece rođene zbog rata, kao i isječke iz videosvjedočenja preživjelih i djece.
“U Moldaviji sva ova iskustva definitivno jesmo ‘makli s mrtve tačke’ i naučili smo svašta iz tih traumatičnih iskustava, kako pomoći ljudima. (…) To je ono što mi sada možemo uraditi, ispričati i prenijeti ta naša znanja i proživljena iskustva kako bi sada humanitarne, međunarodne, nevladine organizacije, bilo ko ko sada radi sa ženama i djecom iz Ukrajine, mogli naučiti nešto iz toga, iskoristiti i replicirati u toj novonastaloj situaciji”, objasnila je Krvavac.
Organizator treninga bila je humanitarna organizacija “Intersos”, koja je tri decenije na prvoj liniji vanrednih situacija, pružajući pomoć žrtvama oružanih sukoba, prirodnih katastrofa i ekstremne isključenosti, s posebnom pažnjom na zaštitu najugroženijih.
