Sudnica Suda Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH
Zekija Avdibegović ispričala je u Sudu Bosne i Herecgovine da su 9. juna 1992. godine preko Radija Ilijaš dobili obavijest da muslimanske kuće moraju biti otvorene, te da su žene i djecu izveli ispred mejtefa (vjerskog objekta).
“Dok smo tu bile, rodice Alma i Sejda su mi rekle da je jedan od vojnika Ranko Draškić, kojeg su one od ranije poznavale“, ispričala je svjedokinja.
Muškarci su bili na brdu iznad sela, a potom su se, kako je navela svjedokinja, vratili kućama, kao i žene i djeca. Njeni suprug i sin, koji je tada imao 16 godina, presvukli su se u kući i izašli, navela je Avdibegović.
“Neki vojnik im je rekao da uzmu bijelu krpu i stave na štap i tako u koloni idu prema prvom podvožnjaku“, navela je svjedokinja.
Kako je ispričala, kasnije je saznala da su ih kod tog podvožnjaka natjerali da uđu u kamione i odvezli ih u Osnovnu školu” 27. juli“ u Ilijašu.
“Prvih pet dana sam išla u školu, nosila im hranu i tada sam zadnji put vidjela muža i sina. Još nisam našla njihove kosti“, rekla je Avdibegović, koja je sa ostalim ženama iz naselja Kadirići potom razmijenjena.
Branilac prvoptuženog Draškića, Miodrag Stojanović, rekao je tokom unakrsnog ispitivanja kako svjedokinja, u iskazu datom Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA-i) 2019. godine, nigdje nije spomenula optuženog Draškića.
To je uznemirilo svjedokinju, koja je rekla da se ne sjeća tog saslušanja.
“Ja Ranka Draškića pominjem od dana kada sam razmijenjena i nije moguće da ga nisam spomenula“, rekla je Avdibegović.
Ranko Draškić i Savo Manojlović su optuženi da su, u svojstvu pripadnika Interventnog voda Teritorijalne odbrane Srpske opštine Ilijaš, kasnije Ilijaške brigade Vojske Srpske Republike, 5. juna učestvovali u napadu na Lješevo i ubistvima 20 civila. Dodaje se da je oko 100 muškaraca, žena i djece odvedeno u Podlugove.
Nijaz Nevaljalović odveden je s grupom muškaraca iz sela Kadirići početkom juna 1992. godine. Kako je rekao u Državnom sudu, optuženog Draškića je poznavao od prije rata, jer je bio zaposlen u Željezari.
On je naveo kako su muškarci natjerani da – sa bijelim krpama u koloni – krenu ka podvožnjaku, gdje su ih čekali kamioni.
“Tada se pojavio Ranko Draškić i tražio Muju ili Žutog, to su bili moji rođaci“, naveo je svjedok.
Kamionima su ih odvezli u školu “27. juli“, gdje je, kako je naveo svjedok, već bilo ljudi zatvorenih i to mještana naselja Luke, Starog Ilijaša i Mlina.
” Bilo je više od stotinu ljudi u fiskulturnoj sali“, naveo je svjedok.
Na pitanje Odbrane da li je Draškić nekoga fizički maltretirao, svjedok je rekao da nije, dok je on tu bio.
Nevaljalović je u školi bio zatočen mjesec, te je razmijenjen 11. jula.
Nastavak suđenja planiran je za 26. oktobar.
