Vijest

Mentalno zdravlje nije bolest: Okrugli sto

10. Oktobra 2022.15:20
Individualni pristup i edukacija su ključni za uklanjanje stigmatizacije u društvu, ali u borbi s tim pojedinci mogu da utiču na cjelokupni sistem, rečeno je tokom održavanja Okruglog stola: “Kako si” – Kako razgovaramo o mentalnom zdravlju? Održavamo li stigmu?, povodom obilježavanja Međunarodnog dana mentalnog zdravlja.

Okrugli sto: “Kako si” – Kako razgovaramo o mentalnom zdravlju? Održavamo li stigmu? Foto: BIRN BiH

Povodom 10. oktobra, Međunarodnog dana mentalnog zdravlja, Fondacija “Sistemski Trening Institut” organizirao je okrugli sto tokom kojeg je fokus bilo održavanje stigme koja proizlazi iz razgovora o mentalnom zdravlju, te obeshrabruje porodice i parove da potraže pomoć.

Osnivačica Fondacije “Sistemski Treninig Institut” kazala je da se mentalno zdravlje tiče svih nas i da često, kada razmišljamo o mentalnom zdravlju, razmišljamo u kategorijama “zdrav” i “nezdrav”, “normalan” ili “nenormalan”. Prema njenim riječima, mentalno zdravlje nije statično, nepromjenivo.

“Mentalno zdravlje nije bolest”, navela je ona.

Tokom okruglog stola razgovarano je o tome da se stigma oko mentalnog zdravlja održava jezikom koji se koristi i osnažuje uvjerenje da su osobe manje normalne, poremećene i slično. Takav jezik, kako je rečeno, potiče uvjerenja koja dovode do toga da se identitet formira ka dijagnozi, a ne od dijagnoze. Koliko mi kao pojedinci možemo da utičemo na to kako da promijenimo predrasude, jedna je od tema okruglog stola.

Ina Selmanagić-Šljivo iz nevladine organizacije Udruženje “Srce za djecu” kazala je da se djeca koja su obljela od malignih oboljenja suočavaju s velikom stigmatizacijom i etiketiranjem nakon njihovog liječenja. Tokom resocijalizacije, kako je rekla, djeca se suočavaju sa etiketiranjem i nadimcima. Navela je da su u proteklom periodu u četiri škole radili edukacije s prosvjetnim radnicima i djecom, na temu kako biti podrška djeci koja su oboljela od malignih oboljenja.

“Potrebno je osvijestiti koliko su ta djeca sposobna da nastave školovanje i da mogu da rade sve što i ostala djeca. Da oni nisu samo pacijenti (…) Individualni pristup je jako bitan”, navela je ona.

Psihoterapeutkinja Nermina Vehabović-Rudež je navela da je žalosno ako je lijek jedina pomoć i da postoji jako puno ljudi sa ozbiljnim dijagnozama koji mogu da funkcioniraju i da nisu na margini društva.

Stigmatizacija je prisutna u cijelom društvu i moramo preventivno raditi kako bi se izbjeglo korištenje pogrešnog vokabulara i kako bismo naučili da smo svi samo jedna karika u društvu.

 

Emina Dizdarević Tahmiščija