Subota, 29 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English


Radoslav Brđanin. Foto: EPA PHOTO/ANP/UPI POOL/ROBERT GODDYN.

U odluci Mehanizma, sa koje je skinut pečat tajnosti nakon što je Brđanin prebačen u Bosnu i Hercegovinu, navodi se kako je Brđanin 2019. godine odslužio dvije trećine kazne, te da postoje “uvjerljivi humanitarni razlozi“ za njegovo prijevremeno puštanje.

Predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, u odluci je pojasnila da je Brđanin u augustu ove godine zatražio prijevremeno puštanje na slobodu na osnovu ubjedljivih humanitarnih razloga, kao i da je imala informacije iz Pritvorske jedinice Ujedninjenih nacija (UN) o “nedavnom i očigledno ozbiljnom pogoršanju Brđaninovog zdravstvenog stanja“.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije izvijestila da je Brđanin prije godinu dana prebačen iz zatvora u Danskoj u Pritvorsku jedinicu UN-a, kao i da su njegovi raniji zahjevi za puštenjem na prijevremenu slobodu bili odbijeni.

U svom zahtjevu iz 2019. godine, Brđanin je naveo da se nakon izdržavanja dvije trećine zatvorske kazne planira vratiti da živi u Banjoj Luci.

Brđanina, bivšeg političkog vođu Autonomne regije Krajina, koja je bila pod srpskom kontrolom, MKSJ je 2007. pravosnažno proglasio krivim za zločine koji uključuju progone, mučenje, deportacije i prisilno premještanje počinjene nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini, a naročito u ARK-u tokom 1992. godine. On je 1999. uhapšen u BiH.

Od 2008. godine Brđanin je zatvorsku kaznu služio u Danskoj.

Najčitanije
Saznajte više
Sve manje potencijalnih svjedoka i informacija bitnih za pronalazak nestalih
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) uputio je apel svima koji posjeduju bilo kakve informacije o nestalim osobama i lokacijama na kojima bi se mogli nalaziti posmrtni ostaci, da ih dostave nadležnim institucijama.
Sjećanje na masakr na Markalama: Dio sistemske i isplanirane kampanje terora
Minutom šutnje, čitanjem imena ubijenih i polaganjem cvijeća obilježena je 31. godišnjica zločina na Markalama kada su u eksploziji granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske poginula 43 građanina Sarajeva, a više od 80 ih je teže ili lakše ranjeno.