Vijeće ministara usvojilo plan povratka državljana BiH iz Sirije i Iraka

Al-Hol kamp u Siriji. Foto: EPA-EFE/AHMED MARDNLI

U saopćenju nakon sjednice Vijeća ministara održane u četvrtak 25. augusta najavljeno je da će uskoro početi primjena Plana repatrijacije i Programa reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana BiH, povratnika iz zona sukoba Sirije i Iraka, bivših stanovnika takozvane Islamske države, organizacije koju su Ujedinjene nacije proglasile terorističkom i čiji se muški članovi procesuiraju u BiH za terorizam. Dokumenti su usvojeni na prijedlog Ministarstva sigurnosti. Plan i program pripremio je Koordinacioni tim, koji će uskoro biti obaviješten o usvajanju, kako bi počela realizacija planiranih mjera, navodi se u saopćenju.

Alema Dolamić, čija sestra se sa troje djece već gotovo pet godina nalazi u jednom od sirijskih kampova, nada se da će usvajanje ovog plana i programa pokrenuti povratak državljana BiH iz Sirije i Iraka sa mrtve tačke. No, dok se ne desi sam povratak za nju je ovaj plan samo “mrtvo slovo na papiru”.

“Vjerujte, svim porodicama koje nekog očekuju iz Sirije najvažnije je da oni nama dođu. E sad, koliko će sama država njima u svemu tome pomoći. Ima i ona strana – nije njih država tamo ni poslala”, kazala je Dolamić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Njeno uvjerenje je da će državne institucije pružiti određenu podršku državljanima BiH koji se trebaju vratiti iz Sirije i Iraka, ali da je njima kao porodicama bitan samo povratak njihovih najmilijih.

“Ja pet godina pokušavam na razne načine, znate i sami, i u BiH i van BiH, tako da ovo saopštenje koje sam sad skoro dobila dalo mi je neki vjetar u leđa da ću ih konačno ugledati na tlu BiH. A sve ostalo što slijedi poslije njihovog povratka će biti manje-više problem. Jer kad budu sa nama, onda ćemo lakše rješavati neke stvari”, dodala je Dolamić.

U saopćenju Vijeća ministara navodi se da plan repatrijacije uređuje pitanja sigurnog, humanog i kontroliranog povratka državljana BiH, uz sigurnosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva osoba obuhvaćenih repatrijacijom, te pružanje diplomatsko-konzularne, pravne i humanitarne pomoći. Nakon toga, program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije svim kategorijama državljana BiH trebao bi pomoći sa raznovrsnim mjerama sigurnosti, ali i mjerama zdravstvene i socijalne zaštite, osiguravanja pristupa obrazovanju, ekonomske podrške i zapošljavanja, pravne pomoći u lokalnoj zajednici i drugim potrebnim mjerama.

Jedini organizovani povratak državljana BiH iz Sirije desio se u decembru 2019. godine, kada je Tužilaštvu BiH izručeno više osoba koji su učestvovali u sukobima na stranim ratištima u Siriji. Tada je iz Ministarstva sigurnosti saopćeno da je stiglo šest žena i 12 djece, a cijeli proces odvijao se uz saradnju nekoliko državnih institucija BiH sa Vladom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Ambasadom SAD-a u BiH.

Alema Dolamić sa sestrom koja se nalazi u kampu u Siriji komunicira tek jednom mjesečno, putem telefona, kada njena sestra dobije dozvolu da kontaktira porodicu iz kampa. Iako se raduje što će joj saopćiti dobre vijesti o usvajanju plana i programa za povratak, zadržava sumnju u njegovu realizaciju.

“Ona još ništa ne zna ni da je usvojeno. Naravno, jedva čekam sad da se javi da joj mogu saopštiti. A iskreno, što se tiče povratka, ima možda i više od godinu dana kako je ona izgubila svaku nadu da će se ikako vratiti. (…) Ja se samo nadam da ovo nije neka sad predizborna patka, eto tog se bojim”, zaključila je Dolamić.

U sirijskim kampovima i dalje se nalaze desetine državljana BiH, među kojima je najveći broj djece. Ministarstvo sigurnosti vjeruje da je u Siriji, prije prvog organizovanog povratka bivših stanovnika takozvane Islamske države, bilo 45 muškaraca i 55 žena iz BiH.