Suđenje

Hadžić i ostali: Službena zabilješka o stradalim u Čemernu

21. Jula 2022.12:55
Na suđenju za zločine na području Ilijaša, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je, nakon napada na selo Čemerno u junu 1992., sedam do osam tijela stradalih dopremljeno na Okruglicu, a da su ostala bila u selu, koje je gorjelo kad je tamo stigao.
Hadžić Džemal i ostali. Foto: Sud BiH

Ratko Kapetanović rekao je da je bio u Staničnom odjeljenju policije na Okruglici i da je bio predsjednik Kriznog štaba za više mjesnih zajednica na području Vareša.

On je kazao da je čuo da su na Čemerno odvezene haubice nekih sedam dana prije napada 10. juna.

“Nije mi bilo poznato ni koji je napadnut ni ko je napao, dok se nije javilo da su civili i vojnici pobijeni, koji su bili najvjerovatnije na tim haubicama”, kazao je Kapetanović.

On je rekao da je obavio spokojni pregled tijela dopremljenih na Okruglicu i da je većina imala povrede od vatrenog oružja, a na jednom je primijetio povrede na glavi od tupog predmeta. Dodao je da je jedno tijelo bilo vezano bodljikavom žicom i da su mu bile odsječene uši.

Svjedok, koji je naveo da je do aprila radio kao inspektor u sarajevskoj policiji, kazao je da je iz Okruglice otišao u Čemerno.

“Kad sam došao, kuće su još gorjele. Tu su bila tijela koja je pregledao doktor… Napravio sam službenu zabilješku”, rekao je Kapetanović, dodajući da je zabilješku proslijedio policiji na Pale.

Tužilaštvo BiH tereti bivše pripadnike Teritorijalne odbrane (TO) te aktivnog i rezervnog sastava policije – Džemala Hadžića, Teufika Turudića, Džemala Smolu, Senada, Harisa i Benjamina Sikiru, Enesa Duraka, Mirsada, Nusreta i Mirzeta Bešliju te Hamdiju Spahića i Nehrua Ganića – da su u junu 1992. godine učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) u selu Čemerno.

Optuženi su da su 10. juna 1992. izvršili napad na Čemerno – pucanjem, bacanjem bombi, mučenjima i paljenjem imovine, što je za rezultat imalo smrt 30 osoba srpske nacionalnosti.

Tužilaštvo, kao i Odbrane, ispitivale su svjedoka o njegovom iskazu iz istrage, u kojem je naveo da je bio komandant Okrugličkog bataljona, što je danas negirao. On je rekao da mu je ratni staž za taj period upisan kao policijski. Naveo je da Okruglički bataljon tada nije postojao nego da je formiran kasnije, nakon što je on otišao u augustu.

Prema njegovim riječima, narod ga je promovisao kao komandanta. Na pitanja braniteljice Sabine Mehić, nije mogao objasniti zbog čega tako nije rekao u istrazi, nego je na dva mjesta kazao da je bio komandant bataljona.

Odbrane su svjedoka ispitivale o haubicama i imenima vojnika na Čemernu, na šta je rekao samo da je čuo ispaljenja. Potvrdio je da je čuo da je jedan čoban iz Korita javio da će biti napad na Čemerno.

U sklopu pitanja o dešavanjima u vareškim selima, braniteljicu Lejlu Čović je interesovalo da li je njegovim dolaskom naoružavano srpsko stanovništvo i da li je on u tome učestvovao, na šta je svjedok je odgovorio da nije.

Naveo je da su imali dobru komunikaciju sa bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom i da je u Varešu bio mirno do 1994. Kazao je da se narod organizovao od upada sa strane. Dodao je da ne može reći da nisu bili naoružani s obzirom da je bilo oko 40 registrovanih lovaca i drugih, koji su imali oružje s dozvolom.

Nastavak suđenja će biti naknadno zakazan.

Marija Taušan