Građani smatraju Rusiju jednom od najvećih političkih prijetnji za BiH: Istraživanje IRI-ja

U dijelu istraživanja Međunarodnog republikanskog instituta o mišljenju građana koju zemlju vide kao najvažniju političku prijetnju po državu u kojoj žive, 41 posto ispitanih građana Bosne i Hercegovine smatra da je po njihovu zemlju upravo Rusija jedna od najvećih političkih prijetnji.

Takvi rezultati predstavljaju rast u odnosu na rezultate istraživanja IRI-ja iz 2020. godine, objašnjava Amila Karačić, zamjenica direktora programa IRI-ja za BiH.

“Vidimo da su građani BiH čak i prije početka ruske invazije na Ukrajinu prepoznali prijetnju koju predstavlja Rusija za Bosnu i Hercegovinu. U 2020. je 26 posto građana smatralo da je Rusija politička prijetnja Bosni i Hercegovini. U februaru 2022. godine je taj procenat porastao na 41 posto”, kaže Karačić.

Istraživanje pokazuje također da je i dalje visok procenat građana BiH koji smatraju da Rusija nije jedna od najvećih političkih prijetnji ali je procenat nešto manji u odnosu na 2020. godinu kada je u taj stav bilo uvjereno 48 posto građana BiH.

Karačić kaže kako su razlike u shvatanju ruske uloge među etničkim grupama u BiH očekivane i da Srbi u regionu, ne samo u BiH, iskazuju jasne proruske stavove i podršku Vladimiru Putinu.

“Bošnjaci i Hrvati, koji iskazuju najveću podršku EU i NATO integracijama, očekivano imaju izrazito negativne stavove prema Rusiji. Slične razlike u shvatanjima ruske uloge vidimo u i Crnoj Gori i Makedoniji. Ohrabruje podrška većine građana Bosne i Hercegovine evropskim integracijama, međutim vidimo na primjerima Kosova i Makedonije kako ta podrška pada kada ne vide značajne pomake na tom putu”, navodi Karačić.

Ona objašnjava da većina ljudi na Zapadnom Balkanu ima prozapadnu orijentaciju, sa izuzetkom Srbije gdje preovladava stav da Srbija treba imati prorusku vanjsku politiku i gdje 88 posto građana ima pozitivno mišljenje o Vladimiru Putinu. Također, uticaj Rusije je godinama rastao u BiH i vrlo je jasan cilj Rusije da udalji BiH od euroatlantskog puta.

Ali Vladimir Putin je, prema IRI-jevom istraživanju, treći najpopularniji vođa neke države u BiH sa punim ili polovičnim odobravanjem od 43 posto. Procenat građana koji ga u potpunosti ili dijelom ne odobravaju je 42.

Bojan Klačar, direktor Centra za slobodnu demokratiju i izbore iz Srbije, kaže kako su percepcija Rusije, ali i Kine, u BiH i Sjevernoj Makedoniji iza zapadnih i regionalnih država, ali da ne treba previdjeti da nemali dio populacije u BiH i Sjevernoj Makedoniji ima pozitivan odnos prema Rusiji i Kini.

“U BiH 52 posto građana ima pozitivan odnos prema Kini i 39 posto prema Rusiji odnosno 60 posto Makedonaca ima pozitivan odnos prema Kini, rast od četiri procentna poena u odnosu na 2020., i 59 posto prema Rusiji”, citira Klačar.

U Srbiji, Rusija i Kina su lideri u javnom mnijenju Srbije pa 91 posto ima povoljno mišljenje o Rusiji i 84 posto o Kini.

“Zašto su Rusija i Kina ovako pozitivno ocenjene? Odnos prema Rusiji je baziran na emotivnom sentimentu koji nije od juče i koji je povezan sa istorijom, tradicijom, pripadnošću slovenskim narodima, pravoslavnoj veri, kulturnoj povezanosti. Drugi razlozi su političke prirode: Rusija je percipirana kao zemlja koja brani važan nacionalni interes Srbije a to je Kosovo. Treći razlog jeste što Rusija nije podržala niti učestvovala u NATO bombardovanju”, kaže Klačar.

U isto vrijeme popularnost Rusije u Crnoj Gori je u padu.

Klačar citira da je prema IRI-jevom istraživanju najveća podrška Rusiji u Srbiji, najmanja na Kosovu i to da je u oba slučaja posljedica brojnih historijskih i kulturoloških razlika, ali je i posljedica političkih odnosa između tih zemalja.

“Donekle je iznenađenje nešto lošija pozicija Rusije u Crnoj Gori, ali je ona posledica velikog zaokreta u crnogorskoj politici, posle članstva u NATO, u kojoj nije bilo mesta za dobre bilateralne odnose između Crne Gore i Rusije koji su do tada bili uobičajeni. U BiH i Severnoj Makedoniji je odnos prema Rusiji zavistan od etničke pripadnosti pa Srbi u BiH blagonaklono gledaju na poziciju Rusije (89 posto), ali i etnički Makedonci (76 posto), dok taj stav ne dele Bošnjaci u BiH odnosno Albanci u Sjevernoj Makedoniji”, navodi Klačar.

On očekuje promjenu odnosa građana prema Rusiji zbog početka rata u Ukrajini ali ne očekuje da će se to desiti brzo. IRI-jevo istraživanje rađeno je prije početka invazije Rusije na Ukrajinu.

“Taj pad verovatno neće biti dramatičan, ali je realno da se desi”, kaže Klačar.

Istraživanje pokazuje da 18 posto građana BiH smatra da je Republika Turska najveća politička prijetnja po Bosnu i Hercegovinu što je rast od tri procenta u odnosu na isti odgovor 2020. godine. Ali i dalje 70 posto građana smatra kako Turska ne predstavlja najvažniju političku prijetnju, što je i povećanje tog mišljenja u podnosu na 2020. godinu kada je tako mislilo 59 posto ispitanih.

Narodna Republika Kina predstavlja najveću prijetnju po BiH za 24 posto građana BiH, dok je isto mišljenje o Kini 2020. godine imalo 13 posto ispitanih. Procenat onih koji se ne slažu sa tom kontatacijom je isti kao i prije dvije godine – 60 posto ispitanih misli da Kina nije najveća prijetnja po BiH.