Vijest

Potrebna veća zaštita prijavitelja korupcije i ohrabrenje onih koji nepravilnosti žele prijaviti

23. Juna 2022.16:17
Donošenje zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u Federaciji Bosne i Hercegovine, redefiniranje koncepta “dobre volje” te reagiranje nadležnih institucija na prijave korupcije kako bi se ohrabrili oni koji žele ukazati na određene nepravilnosti, neke su od preporuka konferencije organizirane povodom Međunarodnog dana “zviždača”.


Konferencija “Dan zviždača: Koraci ka osiguranju zaštite zviždača”. Foto: BIRN BiH

Posebna pravna zaštita lica koja prijavljuju korupciju i zaštita od štetnih radnji koje se poduzimaju prema uzbunjivaču, ali i svima onima koji zbog uzbunjivanja trpe posljedicu, preporuke su analize “Zaštita zviždača u BiH i Srbiji: uporedna analiza”, koju je na konferenciji u organizaciji Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI BiH) prezentirao Nemanja Nenadić.

Kako je Nenadić kazao, sam status uzbunjivača koji se dodjeljuje shodno zakonima na nivou BiH i Brčko distrikta jeste loš i predstavlja suvišno administriranje.

“Ako neko trpi štetnu posljedicu jer je prijavio korupciju, treba da dobije zaštitu”, naveo je Nenadić, dodavši kako Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju donesen u Republici Srpskoj prepoznaje koncept sudske zaštite.

On je rekao kako koncept “dobre vjere” koji prepoznaje državni Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH treba izbjeći i na vrlo konkretan način utvrditi elemente savjesnosti postupanja uzbunjivača.

“Ako bismo sveli slučajeve prijavljivanja korupcije na ljude koji su besprijekorno čisti, onda bismo sami sebi ‘pucali u nogu’”, kazao je Nenadić, dodavši kako je interes društva da se za problem sazna i da ga se riješi.

Mevludin Džindo iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) naveo je kako je zakon eksplicitan, te da je “dobra vjera” eliminatoran faktor za dodjeljivanje statusa zaštićenog prijavitelja korupcije.

“Dešavalo se da neko prijavi korupciju, da je zaposlen u državnoj instituciji, a kada dođete do ‘dobre vjere’, toj osobi ističe mandat”, rekao je Džindo pojašnjavajući kako bi se time obustavio izbor druge osobe.

Emir Mešić, koji je status zaštićenog prijavitelja korupcije dobio prije više od tri godine, naveo je kako zakon propisuje da postoji ubijeđenost prijavitelja u činjenice, ne da Agencija definira “dobru vjeru” na ovaj ili onaj način.

“Ako taj institut daje diskreciju Agenciji, šta je sa štetnim radnjama? Zbog čega se tu ne primjenjuje diskrecija Agencije pri donošenju instrukcije”, kazao je Mešić, napomenuvši da je u njegovom slučaju upravni inspektor naveo kako bi njemu dao zaštitu od odmazde.

Protiv Mešića su se vodila tri disciplinska postupka. Jedan se odnosio na kršenje pravila i rušenje ugleda Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) iznošenjem informacija u javnost, nakon što je s novinarima Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) podijelio informacije iz prijave u vezi s desetinama miliona maraka za parking kamiona na carinskim terminalima koje odlaze privatnim kompanijama.

Po okončanju ovog postupka, Mešić je kažnjen otkazom o radu.

On pred Državnim sudom vodi više postupaka zbog pokretanja disciplinskih postupaka nakon njegovog ukazivanja na nepravilnosti u radu Uprave.

Ivana Korajlić, direktorica TI-a u BiH, navela je kako postojeći zakoni nisu dovoljno efikasni, te da se državnim zakonom o prijaviteljima korupcije fokus stavlja na same prijavitelje, a ne na ono što prijavljuju.

“Federacija BiH nije nikad ni usvojila zakon”, rekla je Korajlić, dodavši kako osobe zaposlene u javnom i privatnom sektoru nemaju mehanizme zaštite nakon prijave korupcije.

Irfan Čengić, zastupnik Federalnog parlamenta, kazao je da, iako usvojen u Zastupničkom domu, Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije nikad nije stavljen na dnevni red Doma naroda ovog parlamenta.

“Ovo nije zakon koji je bitan nama ili opoziciji, ovo je zakon čije je usvajanje jedan od 14 prioriteta za ulazak BiH u Evropsku uniju”, rekao je Čengić.

“Zakoni usvojeni u Brčko distriktu i Republici Srpskoj koji treba da ponude zaštitu ne provode se ispravno”, kazao je Peter Cronin, direktor Ureda za demokratizaciju USAID-a, zaključivši kako bh. institucije moraju promovirati mehanizme zaštite “zviždača”.

“Oni su heroji BiH, institucije ih ne trebaju ignorirati”, rekao je Cronin.

Nermina Kuloglija