Institucije BiH demantuju Rusiju: Na ratištu u Ukrajini su dva, a ne 70 bh. državljana

Ukrajinski vojnik prolazi pored oštećenih kuća u Irpinu, 16. juni 2022. godine. Foto: EPA/ROMAN PILIPEY

Podaci o broju “stranih plaćenika”, kako ih naziva Ministarstvo odbrane Ruske Federacije, objavljeni su u tabeli u kojoj se navodi da je 6.956 stranih državljana iz 64 zemlje stiglo u Ukrajinu na ratište, te da ih je najviše iz Poljske. BiH je navedena kao druga država regije prema brojnosti državljana koji su stigli na ratište, a prednjači Hrvatska sa navedene 204 osobe.

Ostali podaci ruskog Ministarstva odbrane odnose se na trenutni status stranih boraca, te je navedeno da je do sada u borbama ubijen 51 državljanin BiH, dok je njih 46 napustilo Ukrajinu. Navodno, trenutno ih je 70 koji su aktivno uključeni u borbe na teritoriji Ukrajine.

U svom saopćenju rusko Ministarstvo odbrane tvrdi kako je “priliv stranih plaćenika u Ukrajinu povećan, u pozadini sve većih vojnih neuspjeha kijevskog režima i ogromnih gubitaka”.

“Pratimo i bilježimo prisutnost svakog predstavnika ovog međunarodnog skupa ‘bezglavih konjanika’ (…) U našim bazama podataka nisu samo plaćenici direktno uključeni u borbu, u ukrajinskim jedinicama. Također, uzimamo u obzir trenere, koji su došli trenirati, pomagati u radu i popravci zapadnog oružja isporučenog Ukrajini”, navodi se u saopćenju Ministarstva odbrane Ruske Federacije.

Njihove informacije o broju bh. državljana u Ukrajini demantovalo je Ministarstvo sigurnosti BiH, navodeći kako su potpuno neistiniti podaci o odlasku i poginulim bh. državljanima koji su stigli iz ruskih izvora.

“Rusi nisu ponudili nikakav dokaz i mi cijenimo da to tako treba i tretirati kao neutemeljeno. Cijenimo da to nema ni dobre namjere. Ono što mi zasad znamo, od prije nekih 15 dana, imamo informaciju da su dva državljanina BiH na ukrajinskom ratištu, jedan na ruskoj, drugi na ukrajinskoj strani”, izjavio je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Selmo Cikotić, ministar sigurnosti BiH, koji u ovom trenutku nije mogao komentirati o kojim tačno pojedincima je riječ.

MS BiH i sigurnosne agencije imaju saznanja o odlascima dva državljanina BiH na ratište u Ukrajinu (jedan na strani Ukrajine, a drugi Rusije) pa su time i potpuno neistiniti podaci odlazaka i poginulih državljana BiH kako je to objavljeno u medijima pozivajući se na ruske izvore.

— Ministarstvo sigurnosti/bezbjednosti BiH (@MSBosnia) June 19, 2022

Armin Kržalić, profesor na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, smatra kako su podaci bh. institucija u ovom slučaju pouzdaniji i kako domaće institucije imaju sigurnije podatke.

“Ovdje se očito radi o jednom pokušaju friziranja podataka od strane drugog ministarstva, u ovom slučaju ministarstva Rusije. Uzimajući u obzir i druge izjave koje su institucije Rusije davale po pitanju i akumuliranja, odnosno prebacivanja oružja u BiH, po pitanju niza drugih stvari koje nisu bile apsolutno tačne, u ovom slučaju svakako dajem prednost i više povjerenja u brojke koje daju naše institucije”, prokomentirao je Kržalić za BIRN BiH.

BIRN BiH je ranije ove godine objavio analizu o neistinama koje Rusija u BiH širi o ratu u Ukrajini, gdje je pojašnjeno ulaganje napora ruskog Ministarstva vanjskih poslova i Ambasade u Sarajevu, od početka invazije na Ukrajinu, da građanima BiH nametnu svoju verziju događaja. Takve poruke, koje ruske institucije najčešće dijele putem Facebooka i aplikacije Telegram, uhvatile su pažnju, ali i zabrinule stručnjake.

Tokom 2018. i 2019. godine Kržalić je radio na istraživanju u vezi s odlaskom bh. državljana na strana ratišta u Siriji i Ukrajini. Navodi da su se i tada tačnim pokazali podaci bh. policijskih organa, koji su, kako je kazao, “imali tačne podatke naših bh. državljana sa ženama i djecom koji su otišli”, zbog čega smatra da situacija ni sada nije drugačija.

“Ako već postoje spiskovi, postoje ljudi, onda bi bilo zbog objektivnosti ispravno da se objave imena i prezimena tih osoba koje su otišle na strano ratište, kako ne bi dolazili u ovakvu zabludu da jedno ministarstvo tvrdi da imamo taj broj, a drugo tvrdi da imamo skroz veći broj, koji je nesrazmjeran”, dodao je Kržalić.

Bosna i Hercegovina je 2014. dopunom Krivičnog zakona BiH zabranila odlaske na strana ratišta, kao i regrutovanje i podsticanje odlazaka na ratišta. Po ovom osnovu, u BiH su do sada osuđene ukupno 24 osobe na više od 50 godina zatvora zbog ratovanja u Siriji.

Prvi optuženik za ratovanje u Ukrajini bio je Gavrilo Stević, koji je u novembru 2020. godine pravosnažno oslobođen optužbi za pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, odnosno za ratovanje u Ukrajini.

BIRN je razvio i bazu podataka koja sadrži informacije o presudama i kaznama za domaći terorizam, kao i za borbe u sukobima u Siriji i Ukrajini, a u kojoj možete pronaći više detalja o procesuiranju bh. državljana za odlaske na strana ratišta.

“Naše institucije imaju mehanizme, imaju normativno uređenu ovu oblast, to jeste da se svaki građanin BiH, iz bilo kojeg entiteta i bilo gdje da ode, treba procesuirati i mora biti kažnjen po Krivičnom zakonu BiH. (…) U tom kontekstu imamo gotovo najbolje uređeni normativni okvir”, zaključio je Kržalić za BIRN BiH.