Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Okružni sud i Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu. Foto: BIRN BiH

Kako je potvrdio Neven Kramer, glasnogovornik Okružnog javnog tužilaštva, žalba je uložena zbog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Iz Vrhovnog suda Republike Srpske potvrdili su da je žalba zaprimljena.

“Kako se radi o predmetu ratnih zločina, koji je po svojoj prirodi hitne prirode, predmet će ući u treći kvartal, juli-septembar 2022. godine, Plana rješavanja predmeta ratnih zločina, u kom periodu će biti riješen”, kazali su iz Vrhovnog suda RS-a.

Optužnica protiv Pušonje je potvrđena u maju, a suđenje je počelo u oktobru 2017. godine.

Njega je Okružni sud u Istočnom Sarajevu u aprilu oslobodio optužbe za ratni zločin u Han-Pijesku.

Prema navodima optužnice, Pušonja je 15. augusta 1992. godine, u ranim jutarnjim satima, u mjestu Bogaz (općina Han-Pijesak), naoružan automatskim vatrenim oružjem, došao do kuće porodice P., provalio ulazna vrata kuće i odmah počeo da ispaljuje projektile iz automatskog vatrenog oružja.

Kako se navodi u optužnici, dok su P. Z. i P. S., sa svojom dvoipogodišnjom kćerkom P. I. u naručju, pokušavali da pobjegnu iz kuće kroz prozor, on je pogodio u grudi dvoipogodišnje dijete P. I., koje je od povrede preminulo, a P. Z. nanio tjelesne povrede sa tri projektila u području lijevog ramena, trbuha i lijeve natkoljenice.

Vijeće je prvostepenom presudom utvrdilo da su smrt djeteta i ranjavanje odrasle osobe dokazani, ali da Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu nije uspjelo dokazati da je Pušonja, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), postupio suprotno Ženevskoj konvenciji i da je on dijete lišio života, te odraslom civilu nanio teške tjelesne povrede.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.