Okončan disciplinski postupak protiv sutkinje Kantonalnog suda u Sarajevu

Kompleks državnih pravosudnih institucija. Foto: BIRN BiH

Tužena Sanela Rondić je u svom svjedočenju pred Prvostepenom disciplinskom komisijom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) navela kako je u Krivičnom odjeljenju zadužena predmetima prvostepenog i drugostepenog referata, te prekršajnim predmetima po žalbi.

Ona je na pitanje Nedima Muhića, pravnog zastupnika, odgovorila kako ovi predmeti nose 1,92 posto norme, te da sve sudije Kantonalnog suda u Sarajevu ove predmete rade na isti način.

“Posljedica takvog rada je, pretpostavljam da je riječ o članu 8 Pravilnika o orijentacionim mjerilima sudija”, navela je Rondić, dodavši kako ovaj član ne prati stanje u praksi.

Ona je rekla da je 2018. godine ocijenjena kao izuzetno uspješna navodeći kako je svoju normu ostvarivala i bez prekršajnih predmeta po žalbi.

“Odgovorno tvrdim da mi nije namjera da stvaram fiktivnu normu. Oni su mi nepotrebni da ostvarim maksimalnu normu”, kazala je Rondić.

Ona je, na pitanje disciplinskog tužioca Asmira Baćevca o postupanju drugih sudija u ovim predmetima, navela kako sve sudije postupaju na isti način, pri čemu sudije “kad zalijepe dopis bez meritornog rješenja, stavljaju kao završen na drugi način”.

UDT tereti sutkinju Rondić da je deset predmeta iskazala završenim na drugi način, kršeći odredbe Kodeksa sudijske etike.
Na pitanje članice Prvostepene komisije Željke Radović šta bi se desilo kada bi se predmet koji je vraćen prvostepenom sudu vratio uređen, Rondić je navela da se u tom slučaju otvara nova faza pod istim brojem.

Na pitanje sudije Kalača kako se danas ti predmeti oglašavaju, sutkinja je navela da se proglašavaju nerješivim, zbog čega je ona pisala dopis i elaborirala da se tako ne može raditi.

U završnom izlaganju Baćevac je naveo da je dokazano da je tužena deset predmeta iskazala zavšenim suprotno Pravilniku o orijentacionim mjerilima sudija, na način da je izdala naredbu da se predmeti vrate prvostepenom sudu, a potom ih iskazivala završenim.

Osvrćući se na pitanje namjere koju je pravni zastupnik tužene iznosio, Baćevac je kazao da to nije bilo potrebno dokazivati, te da bi u postojanju namjere to bila otežavajuća okolnost.

“Što se tiče prakse u Kantonalnom sudu, zatražena je informacija da li sve sudije postupaju na isti način, i dobili smo odgovor da sudije ne postupaju na taj način”, naveo je Baćevac, dodavši kako je jedini mjerodavan da dostavi praksu o radu Suda njegov predsjednik Vladimir Špoljarić.

Špoljarić je bio najavljen kao svjedok na glavnoj raspravi, ali se od njegovog saslušanja odustalo.

Muhić je u izlaganju završne riječi naveo kako je tužena postupala odgovorno i profesionalno pri donošenju odluka u prekršajnim predmetima po žalbi te da nije dokazano postojanje namjere i motiva koji su esencijalni za prekršaj kojim je disciplinska tužba tereti.

“Na predate koji su iskazani završenim na drugi način otpada 2,10 posto, što znači da je sutkinja bez ovih predmeta imala 119,15 posto ostvarene norme”, rekao je Muhić osvrćući se na normu sutkinje Rondić u 2018. godini.

On je naveo kako je tužena olako prihvatila praksu Suda i kako ne spori nemarno postupanje, ali poriče namjeru, te traži obustavu disciplinskog postupka.

Osvrćući se na završnu riječ disiplinskog tužioca, Muhić je kazao kako je esencija postupka namjera, zbog čega se insistira na tačnom iščitavanju norme po kojoj se tužena tereti.

Odluka Prvostepene disciplinske komisije VSTV-a će biti donesena naknadno.