Ratko Đurković. Foto: Sud BiH
Vještaka vojne struke Martina Frančeševića u nastavku suđenja unakrsno je ispitivala tužiteljica Dika Omerović, koja je sugerisala da se kota, za koju je vještak ranije ocijenio da je bila strateški važna, mogla zauzeti bez prolaska kroz selo Tursunovo Brdo.
Frančešević se s tim nije složio, navodeći da se teorijski mogao izvršiti helikopterski desant, ali da je najlakše bilo proći kroz selo.
“To je najracionalniji i najpraktičniji put”, kazao je vještak.
On je rekao da postoje pravila kada se izvodi akcija u naseljenim mjestima. Na tvrdnju tužiteljice da nikad nije bilo potvrđeno da u Tursunovom Brdu nema civila, Frančešević je kazao da komandant nikada nema “milion” posto tačne informacije, ali da je od obavještajne službe dobio podatke o postojanju cilja, te da su svjedoci naveli da je selo bilo prazno.
Vještak se nije složio da u selu nije bilo vojnih objekata, navodeći da su tu bile jedinice Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), što potvrđuju vojni izvještaj i svjedoci sa strane Armije.
“Vojna jedinica je legitiman vojni cilj”, kazao je Frančešević.
Na sugestiju tužiteljice da nije bilo vojne potrebe za preduzimanje akcije, on je rekao da je postojala potreba da se zauzme kota.
Ratko Đurković optužen je u svojstvu komandanta Prvog bataljona Prve majevičke brigade za napad na Tursunovo Brdo u julu 1992. u kojem su ubijena četiri civila bošnjačke nacionalnosti, kao i dva zarobljena pripadnika Armije Bosne i Hercegovine (ABiH).
Tužiteljicu kao i Vijeće interesovala su pitanja pretpočinjavanja i sadejstva. Frančešević, koji je na prošlom ročištu održanom 10. maja kazao da je Prvi bataljon bio u sadejstvu sa policijom u prvom napadu izvedenom 23. jula, kazao je da se pretpočinjavanje i sadejstvo ne isključuju, ali da se ne mogu poistovjetiti. Pojasnio je da se sadejstvo organizuje i kad je neka jedinica pretpočinjena, ali da ne važi obrnut slučaj.
Tužiteljica je sugerisala vještaku da nema materijalne dokaze za navode da je pretpočinjavanje, čak i da ga je bilo, moglo trajati svega nekoliko sati. On je kazao da je do tog zaključka došao na osnovu izjava svjedoka.
Prema njegovim riječima, pomoćnik treba da obavijesti komandanta ukoliko je na terenu uočio da je počinjeno krivično djelo, ali takva informacija mora biti dovoljno alarmirajuća. Pojasnio je da komandant ne mora da reaguje na informacije o mrtvim vojnicima, nego na one koje ukazuju da je došlo do nekog pogrešnog postupanja.
Dodao je da nije našao nijedan dokaz da je Đurković bio obaviješten o stradanjima u prvoj ili drugoj akciji.
Odbrana je uložila nekoliko materijalnih dokaza, čime je okončala svoj dokazni postupak, a nastavak suđenja je zakazan za 31. maj, do kada bi Tužilaštvo trebalo da obavijesti sud o dokazima replike.
