Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Kompleks državnih pravosudnih institucija. Foto: BIRN BiH

“Sud je po prijedlogu Tužilaštva BiH uputio zamolnicu za preuzimanje krivičnog gonjenja protiv optuženog Milorada Kotura nadležnom organu u Republici Srbiji”, naveli su iz Državnog suda u odgovoru Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Koturu je, podsjetili su iz Suda BiH, određen pritvor te je izdata naredba za raspisivanje potjernice.

Ranije je njegov predmet odvojen u odnosu na Dušana Ćulibrka, protiv kojeg je u toku suđenje za ista krivična djela. Kotur se prije nekoliko mjeseci nije pojavio na ročištu na kojem se trebao izjasniti o krivnji, a na kojem je konstatovano da je putem međunarodne pomoći dobio sudski poziv.

U optužnici se navodi da su Kotur i Ćulibrk, u svojstvu pripadnika rezervnog sastava policije Stanice javne bezbjednosti (SJB) Bosanska Krupa, u julu 1992. sudjelovali u odvođenju, a potom i ubistvu 44 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti koji su bili nezakonito zatočeni u logoru “Omarska” na području Prijedora.

“Civili su odvedeni radi navodne razmjene, da bi potom bili odvezeni na lokalitet jame ‘Lisac’, na području mjesta Donji Dubovik (opština Bosanska Krupa), gdje su ubijeni pucanjem iz vatrenog oružja. Njihova tijela i posmrtni ostaci su pronađeni, ekshumirani iz jame ‘Lisac’ i identificirani 2000. godine”, saopćeno je ranije iz Tužilaštva.

Kotur je, prema istoj optužnici, početkom augusta 1992., u mjestu Donji Dubovik, učestvovao u presretanju i ubistvu sedam civila bošnjačke nacionalnosti koji su se iz pravca Prijedora kretali prema Bihaću, a čija tijela su pronađena i ekshumirana iz jame “Lisac”.

 

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.