Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.


Foča. Foto: BIRN BiH 

Milovan Prodanović iz Foče je ispričao da je njegov otac Svetozar živio s njegovom maćehom Miholjkom u zaseoku koji je bio udaljen oko kilometar od sela Šuba.

Prodanović je rekao da je u selu Šube pretežno živjelo muslimansko stanovništvo, te da poznaje Hasnu Šubo. On je kazao da se, iz porodice s prezimenom Bojko, sjeća Sulejmana, Murata, Kasima te Zahira, koji je imao nadimke “Ibro” i “Grčka”, dodavši kako im se majka zvala Hajra, ali su je svi zvali Hanka. Dodao je da je saznao nakon rata kako je Hanka ubijena, a Zahir nestao.

Kako je objasnio svjedok, na početku rata proveo je nekoliko dana na selu kod oca, međutim ubrzo se vratio u Foču.

“Ja sam bio u Foči, počele su barikade i ja sam sa suprugom i djecom otišao na selo”, rekao je svjedok, dodavši da je, zbog straha od rata, tada u kući njegovog oca boravila i Fadila Šubo zajedno s djecom.

Prema njegovim riječima, nakon povratka u Foču, mobilizovan je u Peti bataljon, u kojem je ostao do 16. marta 1996. godine. Kako je naveo, nakon mobilizacije doživio je “šok ili moždani udar” te je proveo neko vrijeme u bolnici.

On je posvjedočio da je čuo da mu je otac zatvoren, zbog optužbe da je sarađivao s komšijama muslimanima, i da je otišao do pukovnika Marka Kovača da provjeri šta se dešava, te da mu je otac pušten deset dana kasnije. Kazao je da mu je otac rekao kako ne zna ko ga je odveo, a i da zna, ne bi mu kazao.

“On mi je samo rekao da ga je odvela Vojna policija”, izjavio je Prodanović.

Otac je imao auto fiću, objasnio je Prodanović, dodavši kako je auto, nakon što je otac pušten, ostao ispred Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) ili Kazneno-popravnog doma (KPD) Foča.

Na pitanja Odbrane da li mu je otac ikad kazao imena lica koja su ga odvela i da li je tog dana odvedena i Hasna Šubo, svjedok je odgovorio da mu otac nije rekao imena i da je kasnije saznao za odvođenje Hasne.

On je iskaz dao na suđenju Spomenku Novoviću i Borislavu Pjani, koji su optuženi za ubistva, nečovječna postupanja, zatvaranja i pljačku civila bošnjačke nacionalnosti u periodu od aprila do septembra 1992. godine u mjestima Dragočava, Šube i Potpeće. Na teret im je stavljeno da su, u okviru širokog i sistematičnog napada vojnih, policijskih i paravojnih jedinica Republike Srpske (RS), počinili progon kao pripadnici tih snaga.

Tužilac Mersudin Pružan je pročitao iskaz preminule svjedokinje Miholjke Prodanović od 19. decembra 2018. godine. Prodanović je tada izjavila da je, kada se zaratilo, komšinica Fadila Šubo sa četvero djece boravila u njenoj kući.

Ona je u iskazu navela da su srpski vojnici često prolazili pored njene kuće, te da joj je komšinica Fadila kazala kako je na džamiji postavljena srpska zastava.

“‘Miholjka, na džamiji postavljena srpska zastava’, a ja sam joj rekla: ‘Šta ću ja, Fadila?’”, navela je svjedokinja u iskazu.

Svjedokinja se prisjetila kako su Hasnu Šubo dva ili tri srpska vojnika dovela pred njenu kuću, nakon čega je svjedokinjin muž otišao s vojnicima i Hasnom. Kasnije je saznala da joj je muž zatvoren “jer je branio muslimane”, navedeno je u iskazu.

Odbrana je kazala da bi svjedokinju, da je u sudnici, upitali da li je poznavala lica koja su dovela Hasnu, da li su je maltretirali te da li je neko Hasni rekao da će je zaklati ili ubiti.

Nastavak suđenja je zakazan za 25. maj.

 

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao