Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Kompleks državnih pravosudnih institucija. Foto: BIRN BiH

“Dokazaćemo da je, kao član komande Specijalnog odreda milicije Centra službi bezbjednosti Banja Luka i kao dio udruženog zločinačkog poduhvata, učestvovao u progonu s ciljem trajnog uklanjanja bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja Kotor Varoši”, kazao je tužilac Mersudin Pružan.

Samardžiji je na teret stavljen progon civilnog stanovništva 1992. i 1993. godine nezakonitim zatvaranjem, mučenjem, ubistvima, silovanjem, deportacijom i drugim nečovječnim djelima, kao i uništenje imovine i vjerskih objekata.

U optužnici se navode brojni napadi na naselja i hapšenja na stotine mještana, kao i njihova ubistva, premlaćivanja, prisilna premještanja i druga djela, u kojima su učestvovali pripadnici Specijalnog odreda milicije, Drugog bataljona 22. brigade Vojske Republike Srpske (VRS), Teritorijalne odbrane (TO), Stanice javne bezbjednosti (SJB) Kotor Varoš i Kriznog štaba.

Optužnica sadrži 22 tačke, a Samardžija se spominje u tri, koje se odnose na ispitivanje zatvorenih, kao i odvođenje jednog uhapšenog u Banjaluci, te njegovo vraćanje u Kotor Varoš.

Prije početka suđenja održana je statusna konferencija, na kojoj je razgovarano o planu za provođenje dokaza Tužilaštva, koje je predložilo saslušanje 280 svjedoka i više od 1.500 dokumenata.

Predsjedavajuća Vijeća Mira Smajlović je rekla da je ovaj slučaj primjer razdvajanja predmeta i trošenja resursa, jer se pred Sudom BiH od 2014. odnosno 2015. vode još dva predmeta za Kotor Varoš, koja obuhvataju 80 posto istih radnji.

“Na kraju se iz istog činjeničnog osnova pojavljuje ovaj predmet, koji je komotno mogao biti obuhvaćen tim postupcima”, kazala je Smajlović, napomenuvši da se ova zapažanja ne odnose lično na tužioca Pružana, nego da želi ukazati kako se podižu optužnice.

Što se tiče predloženog broja svjedoka, Smajlović je rekla da neće biti dozvoljeno da se svi od 111 svjedoka predloženih na pojedine tačke ispituju o širokom i sistematičnom napadu. Napomenula je da je za jednu tačku predloženo 68 svjedoka, a za neke više od 30 i 40.

“Na opšte okolnosti predložili ste 94 svjedoka. Biće vam uspjeh ako Vijeće dozvoli da pozvete deset posto od toga”, kazala je Smajlović.

Ona je dodala da ovaj i dva ranija postupka imaju po 60, odnosno 171 istog svjedoka, te da bi ih sada trebalo po treći put pozivati da ponovo prepričavaju preživljene patnje.

Tužilac Pružan se složio da je ovaj predmet trebalo obuhvatiti nekom od ranijih optužnica, te najavio da će za početak pozivati 40-ak svjedoka koji nisu ranije saslušavani. Dodao je da će kasnije razmotriti od kojih može odustati, napomenuvši da se ovdje radi o širokom i sistematičnom napadu i udruženom zločinačkom poduhvatu.

Odbrana se takođe složila sa zapažanjima Vijeća navodeći da je Samardžija bio obuhvaćen istragama u dva ranija predmeta i da se oba puta odustalo od njegovog optuženja.

“Kada čitate optužnicu, kao da je optužen general ili predsjednik države, a on je bio obični obavještajac”, rekao je branilac Slobodan Perić.

Istakao je da se optuženi spominje tri puta, i to prilikom saslušanja o naoružavanju. Najavio je da će Odbrana takođe predložiti oko 300 svjedoka na opšte okolnosti.

Saslušanje prvih svjedoka zakazano je za 11. april.

 

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao