Žrtve traže reviziju odbijenih optužnica za ratne zločine

Kompleks državnih pravosudnih institucija. Foto: BIRN BiH

Kako je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekao Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, od osnivanja Tužilaštva BiH do danas, prema podacima do kojih su oni došli, oko stotinu optužnica vraćeno je na doradu zbog raznih manjkavosti, a posljednja optužnica protiv Milenka Stanića, predsjednika Kriznog štaba opštine Vlasenica, odbačena je u potpunosti.

“Slučaj Stanić je specifičan. Radi se o osobi koja se nalazi na ‘A’ listi osumnjičenih za ratne zločine, na šta smo upozorili javnost kada je on trebao biti imenovan za viceguvernera Centralne banke BiH prije par godina, kada smo tražili da se protiv njega pokrene postupak. Nakon što je optužnica konačno podignuta Sud BiH je vratio na doradu, jer Tužilaštvo nije ispunilo sve zakonske pretpostavke”, kaže Tahirović.

Sud je prije donošenja odluke o odbijanju optužnice u koju je BIRN BiH imao uvid, dopisom pozvao Tužilaštvo BiH da je uredi, između ostalog i zbog činjenice da osumnjičenom nisu predočeni svi inkriminirajući navodi i djela navedena u optužnici, te nakon toga utvrdio da Tužilaštvo nije postupilo na način kako je zatraženo.

Tahirović kaže da je za ponovno podizanje optužnice neophodno imati nove činjenice, jer je ova odbačena u cijelosti zbog čega će zatražiti reviziju.

Iz Suda BiH navode da sudije postupaju u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku (ZKP) BiH i ukoliko utvrde da optužnica nije sastavljena u skladu sa zakonom, pozivajući se na konkretnu odredbu ZKP-a, ukažu na nedostatke u optužnici i daju određeni vremenski rok u kojem se ti nedostaci trebaju otkloniti, odnosno vrate je na uređenje.

“Ukoliko tužilac ne postupi po uputama iz dopisa takva optužnica se odbije, s tim što tužilac može u svakom trenutku sa izvršenim ispravkama protiv iste osobe ponovo podići optužnicu”, pojašnjeno je u odgovoru Državnog suda za BIRN BiH.

Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija rekao je za BIRN BiH kako je u komunikaciji sa “nekoliko udruženja žrtava koja su ga upoznala sa ovim slučajem”. Kaže da su mu priloženi određeni dokumenti za koje su iz udruženja rekli da su povjerljivi, te da će ih on, nakon što dobije saglasnost, poslati vršiocu dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanku Kajganiću i Uredu disciplinskog tužioca VSTV-a (UDT).

“Mi cijenimo te materijale i ako smatramo da ima nešto šaljemo Tužilaštvu i UDT-u. Mi ne možemo raditi neku vrstu istrage. Sudske i tužilačke odluke su podložne ispitivanju. Ako u Tužilaštvu ili UDT-u ocjene da ima nešto, otvore istragu ili pokrenu disciplinski postupak, nas obavještavaju i podnose zahtjev za suspenziju ili slične stvari”, rekao je Lagumdžija.

U Tužilaštvu BiH kažu da “‘vraćanje optužnica na doradu’ spada u pravosudno-procesna pitanja, u kojima se često traži preciziranje određenog detalja iz optužnice i ne treba se posmatrati pretjerano negativno, jer je procenat potvrđenih optužnica u predmetima ratnih zločina, oduvijek bio iznad 95 posto”.

“Ukoliko pogledate statistiku presuda u predmetima ratnih zločina, vidjet ćete da je procenat osuđujućih presuda u predmetima ratnih zločina prilično visok i kreće se između 70 i 80 posto, što svakako dovoljno govori o kvalitetu optužnica u kojima su postupali tužioci i zaposlenici Tužilaštva BiH”, navodi Kajganić za BIRN BiH.

S druge strane u saopštenju Udruženja žrtava i svjedoka genocida Bosne i Hercegovine se pozivaju VSTV i Kajganić da “hitno realiziraju prijedloge i zaključke iz dva izvještaja Joanne Korner, koji su rađeni po zahtjevu OSCE-a i tužioca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, a posebno dio koji se odnosi na način i kvalitet podizanja optužnica”.

BIRN BiH je ranije pisao o preporukama sutkinje Joanne Korner, među kojima su pregled i kontrola optužnica koju rade tužioci Tužilaštva BiH i prestanak prakse podizanja optužnica u cilju “ispunjenja norme”. Korner je upozorila na pojavu cjepkanja složenih istraga u više manjih optužnica kako bi se norma vještački povećavala.

“Trebalo bi prestati s praksom podizanja optužnica protiv osumnjičenih u cilju ispunjenja norme, ostvarenja povoljnih statističkih pokazatelja ili usljed pritiska medija ili grupa žrtava. Ne bi trebalo trošiti dragocjeno vrijeme i resurse na nastojanje utvrđivanja identiteta ‘nepoznatih’, nisko rangiranih počinilaca koji su povezani sa istragom protiv visoko rangiranog osumnjičenog. Naglasak bi trebao biti na kvalitetu, a ne na kvantitetu”, navela je ranije u izvještajima Korner.

Tahirović govori da su žrtve nezadovoljne i sve većom nedostupnošću optuženih za ratne zločine, dodajući kako je postala praksa i da osumnjičeni tokom istrage bježe u susjedne zemlje.

BIRN BiH je ranijih godina pisao i da Tužilaštvo BiH podiže optužnice protiv nedostupnih osoba, a Korner je među preporukama koje je dala Tužilaštvu navela da se resursi ne troše na podizanje optužnica protiv nedostupnih ili osoba koje već izdržavaju kaznu za ratne zločine, kako bi se optužnicama obuhvatili oni počinioci koji nikako nisu procesuirani. S druge strane, Kajganić je u ranijem intervjuu za BIRN BiH rekao da tužioci donose takve odluke samostalno i da ne mogu iz optužnice isključiti osobu ako su utvrdili odgovornost u predmetima sa većim brojem lica.