This post is also available in: English
Ilustracija. Foto: BIRN BiH.
Tokom rata i neposredno nakon njegovog završetka, širom BiH mijenjani su nazivi osnovnih i srednjih škola.
“Mnogi nazivi su promijenjeni da bi se obilježili događaji iz rata, vojne ličnosti i bitke, te odala počast historijskim ličnostima koje su novi organi vlasti smatrali pogodnim u datoj administrativnoj jedinici. Do 2000. godine, obrazovne vlasti i političari i političarke promijenili su nazive stotina škola širom države. Iako su izuzeci postojali, ogromna većina ovih promjena napravljena je da bi se veličala većinska etnička grupa u određenim zajednicama”, navodi se u novom Izvještaju Misije OSCE-a u BiH.
Iako je bilo pozitivnih primjera promjene naziva škola i uklanjanja spornih simbola ranijih godina, tokom posljednih je došlo do nazadovanja, dok u pojedinim administrativnim jedinicama nije postignut nikakav napredak. Situacija na terenu, prema Izvještaju, ukazuje na kršenje domaćeg zakonskog i političkog okvira i međunarodnih standarda, kao i direktnu opstrukciju istinskog pomirenja u BiH.
Većina administrativnih jedinica usvojila je podzakonske akte kojima se uređuju školski nazivi, simboli i manifestacije, međutim, taj napredak na području BiH je, prema Izvještaju, neravnomjeran, a neke administrativne jedinice su čak odbile prihvatiti dokument “Kriteriji za školske nazive i simbole”.
Tako neke škole i dalje nose nazive određenih bitaka iz rata, kao što je Osnovna škola (OŠ) “Lipanjske zore” u Višićima kod Čapljine, ili datuma vojnih pobjeda kao što je OŠ “13. rujan” u Jajcu, a i dalje postoje i drugi nazivi koji podsjećaju na rat u BiH, pale vojnike i vojnikinje.
“Skupština Unsko-sanskog kantona usvojila je 2018. godine odluku o vraćanju naziva četiri osnovne i srednje škole po imenima pripadnika Teritorijalne odbrane Armije BiH poginulih između 1992. i 1995. godine. Odluka o promjeni naziva i povratku na prethodne nazive koji imaju veze s ratom i koji su bili dati školama neposredno nakon rata, u suprotnosti je s kantonalnim podzakonskim aktima”, objašnjeno je u Izvještaju.
Također je navedeno kako su u Kantonu Sarajevo (KS) vlasti 2016. godine izglasale promjenu naziva “OŠ ‘Dobroševići’” u “OŠ ‘Mustafa Busuladžić’”, prema “izrazito kontroverznoj ličnosti iz Drugog svjetskog rata”. Kantonalna skupština poništila je 2018. godine ovu odluku, međutim škola i dalje nosi isti naziv.
U Osnovnoj školi “Ćoralići” u Cazinu, helikopter Mi-8 bivše Armije BiH stoji kao spomenik u školskom dvorištu, dok se spomenik posvećen Radojici Perišiću, četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata, nalazi se u školi “Brljevo” u Gacku, navodi Misija OSCE-a.
Kao pozitivan primjer, u Izvještaju se navodi uklanjanje fotografije Slobodana Praljka, osuđenog ratnog zločinca, s ulaza u Osnovnu školu “Lipanjske zore” u Čapljini.
“Nekonstitutivne” zastave i grbovi još uvijek se mogu vidjeti u nekim školama.
“U Hercegovačko-neretvanskom kantonu i Kantonu 10, u područjima gdje Hrvati čine većinu, ispred nekoliko škola i dalje je izložen grb Herceg-Bosne”, navedeno je Izvještaju, te je dodano kako se raniji grb Republike Srpske (RS) i dalje može vidjeti u pojedinim školama u ovom entitetu, dok grb Republike BiH još uvijek stoji u nekim školama gdje Bošnjaci čine većinu, posebno u Bosanskopodrinjskom kantonu.
Šest osnovnih škola u Visokom postavilo je u svojim prostorijama početkom 2021. godine spomen-ploče posvećene palim borcima i borkinjama Armije BiH koji su pohađali te škole. Kako je navedeno u Izvještaju, iako ove ploče nisu u suprotnosti s Kriterijima ili kantonalnim podzakonskim aktima iz ove oblasti, one i dalje ukazuju na tendenciju da se školske prostorije koriste za promoviranje ratnih narativa.
Svečanom otkrivanju spomenika posvećenog djeci žrtvama rata u periodu od 1992. do 1995. u OŠ “Sveti Sava” u Istočnom Sarajevu prisustvovali su 2018. godine predstavnici političkih, vjerskih i obrazovnih vlasti, pa je ono, kao takvo, predstavljalo jasnu namjeru da se škole iskoriste u spomen žrtava rata.
“Ovaj spomenik je podignut u školskom dvorištu i namjena mu je slična spomen-obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva od 1992. do 1995. godine, koji se, za razliku od gore spomenutog, nalazi u javnom parku u Sarajevu”, stoji u Izvještaju OSCE-a.
Kako je navedeno u zaključku, političari nastavljaju koristiti obrazovne ustanove kao sredstvo za obilježavanje teritorije, isticanje političke moći i oblikovanje historijskih i kulturnih narativa u zajednicama, a škole u BiH predstavljaju eklatantan primjer iskorištavanja javnog prostora u političke svrhe.
U preporukama ovog Izvještaja se navodi da se zvanični “dan škole” ne bi trebao poklapati s vjerskim praznicima, danom pobjede ili poraza neke vojske, kao ni s ostalim datumima koji se tiču isključivo učenika i učenica samo jedne etničke grupe, te da bi vlasti u svim administrativnim jedinicama s nadležnostima u oblasti obrazovanja trebale osigurati da su školska okruženja inkluzivna – uključujući školske nazive, simbole i manifestacije – izričito uređena zakonima i podzakonskim aktima, kao i nazivi škola.
