Petak, 19 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Višegrad. Foto: BIRN BiH

Prihvatajući djelimično prijedlog Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Državni sud je Milomiru Đuričiću i Vukadinu Spasojeviću odredio mjere zabrane sastajanja sa određenim osobama.

“U cilju izvršenja ove mjere, optuženima se zabranjuje sastajanje i kontaktiranje, uključujući i telefonski kontakt ili kontaktiranje preko posrednika ili povezivanje na bilo koji način sa svjedocima čije je saslušanje predloženo optužnicom”, navedeno je u saopćenju.

Kako je objašnjeno, izrečene mjere zabrane trajat će dok za njima postoji potreba, a najduže do pravomoćnosti presude ako optuženima nije izrečena kazna zatvora i najkasnije do upućivanja na izdržavanje kazne ako je optuženima izrečena kazna zatvora, odnosno do drugačije odluke Suda.

Kontrola opravdanosti izrečenih mjera zabrane izvršit će se po isteku svaka dva mjeseca od donošenja posljednjeg rješenja o mjerama. U slučaju kršenja izrečene mjere zabrane, optuženima se može odrediti pritvor.

U preostalom dijelu, prijedlog Tužilaštva BiH odbija se kao neosnovan.

Prema navodima optužnice, Đuričić i Spasojević se terete da su od maja 1992. do kraja septembra 1993. godine, u okviru širokog i sistematičnog napada usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva s područja općine Višegrad, vršili progon na nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj osnovi.

Prema Tužilaštvu, Đuričić je postupao u svojstvu upravnika logora “Uzamnica”, Spasojević kao stražar u ovom logoru, a obojica su nekadašnji pripadnici Višegradske brigade Vojske Republike Srpske (VRS).

Tužilaštvo je na ročištu 22. decembra zatražilo određivanje mjera zabrane, kada je tužiteljica Enisa Adrović kazala da su se optuženi uvijek uredno odazivali pozivima Suda te da je zbog toga predložena zabrana napuštanja boravišta i putovanja, uz oduzimanje isprava i javljanje u policiju, kao i međusobnog i sastajanja sa svjedocima.

“Imajući u vidu da žive na tromeđi, smatramo da postoji realna opasnost da bi mogli u nekom momentu pobjeći”, rekla je Adrović osvrćući se na činjenicu da je sada potvrđena optužnica i dodajući da Tužilaštvo također predlaže da se optuženima oduzmu putne isprave.

Tužiteljica Adrović je također navela da Tužilaštvo, poučeno ranijim iskustvom, predlaže i mjere zabrane sastajanja sa svim svjedocima, da se optuženima zabrani da se sastaju međusobno, kako bi se onemogućilo da usaglašavaju svoje odbrane, te da se optuženi javljaju u Stanicu javne bezbjednosti (SJB) u Višegradu.

Odbrana se u cijelosti protivila prijedlozima Tužilaštva.

Najčitanije
Saznajte više
Zgrada Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Oslobođeni za zločin u Vlasenici traži više od 300.000 maraka odštete
Milenko Gojgolović je u tužbenom zahtjevu protiv Bosne i Hercegovine zatražio da mu se isplati materijalna i nematerijalna šteta, uz zakonske zatezene kamate, u iznosu većem od 300.000 maraka nakon što je pravomoćno oslobođen optužbe za zločin u logoru “Sušica” u Vlasenici tokom ljeta 1992. godine.
Ilustracija. Foto: Pixabay
Prijetnje bombama poput onih bh. školama poslane i u nekoliko drugih zemalja
Prijetnje bombom slične onim u kojima se traži uplata novca u kriptovalutama koje su u četvrtak poslane nizu škola u Republici Srpskoj i Tuzli, posljednjih mjeseci su poslane i školama u Indiji te kompanijama u SAD-u.
Preminuo Slavko Aleksić, osuđen za izazivanje mržnje u Višegradu