Ranko Mrđa. Foto: BIRN BiH
Mrđa je tokom svjedočenja naveo kako je uhapšen na način da mu je “policija upala u firmu”, stavila ruke na leđa i lisice, a potom ga odvela kući, gdje su bili njegova majka i djeca, da uzme odjeću.
Nakon toga je, kako je ispričao, odveden u prostorije Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), a potom u Tužilaštvo BiH, gdje mu je sve uzeto iz džepova te je zatvoren u ćeliju, nakon čega je u ponoć ispitan.
“Tužiteljica je čitala i rekla zašto me privela – da sam učestvovao u silovanju, koje sam odmah odbio”, kazao je Mrđa navodeći kako je odmah rekao da on to nije radio i kako nije učestvovao u progonu nesrpskog stanovništva, što je također tužiteljica navela.
Mrđa je ispričao kako su od njega bježale komšije te kako je kući zbog optužnice imao probleme sa suprugom. On je dodao kako je zbog određenih mjera zabrane mogao boraviti samo u opštini Prijedor, čime je propustio brojne događaje u porodici.
“Žena i djeca su išli, a ja nisam mogao od kuće. Bilo je vremena da sam sâm sebi htio da sudim”, kazao je Mrđa.
Fahreta Delić iz Pravobranilaštva BiH je Mrđu pitala da li je, tokom perioda u kome su mu izrečene mjere zabrane, radio i primao plaću, što je potvrdio.
Mrđa je u decembru 2018. oslobođen krivice da je, kao pripadnik Šeste brigade Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovao u pljačkanju dvije kuće i zlostavljanju civila na području Sanskog Mosta.
Istom presudom je Goran Mrđa osuđen na 11 godina, dok su Milorad Mrđa i Mile Kokot osuđeni na po sedam godina zatvora zbog zločina počinjenih na području Sanskog Mosta, a proglašeni su krivim za ubistvo, silovanje, nečovječno postupanje, mučenje i pljačkanje imovine bošnjačkih civila u periodu od 1992. do 1994. godine.
Na ovom ročištu, vještak medicinske struke, neuropsihijatar Abdulah Kučukalić je rekao kako je po naredbi Suda, koristeći ustaljenu praksu i metodologiju, izvršio klinički pregled Ranka Mrđe te sačinio mišljenje i zaključak.
Na pitanje punomoćnika Savana Zeca za razlike u utvrđenom periodu u kojem je tužilac trpio duševne bolove i strah u odnosu na dužinu trajanja mjera zabrane od dvije i po godine, Kučukalić je odgovorio kako je njegov zadatak bio da procijeni duševnu bol i strah prisutan u tom periodu ili kraće, što ovisi o psihičkim poremećajima koji se mjere po intenzitetu i dužini trajanja.
“Moje ispitivanje kao psihijatra je pokazalo da je Ranko Mrđa imao određene psihičke tegobe koje po obimu i vrsti ispunjavaju uslove privremenog duševnog poremećaja reakcije prilagođavanja, koje po klasifikaciji ne traju duže od pet mjeseci”, naveo je Kučukalić, dodavši da se nestankom tog poremećaja gube bol i strah.
Punomoćnik Zec je prigovorio na nalaz i mišljenje u dijelu koji se odnosi na utvrđeni period trajanja duševnih bolova i straha.
“Logično je da se prvobitna stresna reakcija tužioca morala ponovo pojaviti u ponovljenom suđenju, kao i strah za njegovu egzistenciju”, naveo je Zec, dodavši kako je period u nalazu i mišljenju vještaka prekratko određen.
Pravobraniteljica Delić je kazala da, s obzirom da se radi o ponovljenom postupku, svaka reakcija ima znatno blaži oblik ispoljavanja straha, zbog čega smatra da je vremenski period koji je vještak odredio u granicama koje se ne poklapaju s periodom izrečenih mjera zabrane.
Punomoćnik tužitelja i tužene su završne riječi predali u pisanom obliku, pri čemu je punomoćnik Zec naveo kako bi završnu riječ dopunio ukazivanjem da se suština razmatranja naknade štete u parničnom postupku odnosi na ograničenja koja su tuženom bila nametnuta u toku trajanja postupka.
Sud BiH će presudu donijeti u zakonom propisanom roku.
