Petak, 28 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Vladimir Špoljarić. Foto: BIRN BiH

Tužiteljica Marijana Čobović kazala je da je Tužilaštvo blagovremeno izrazilo žalbu na prvostepenu presudu Špoljariću zbog, kako je rekla, nepotpunog i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te bitne povrede krivičnog postupka.

Kako je kazala Čobović, Tužilaštvo je zatražilo da se žalba usvoji i ukine prvostepena presuda te da se zakaže glavni pretres pred Apelacionim vijećem.

Sud BiH je u oktobru prvostepenom presudom oslobodio Špoljarića optužbi za seksualno uznemiravanje i uznemiravanje te, između ostalog, zaključio da Tužilaštvo nije uspjelo dokazati van svake razumne sumnje da je on od decembra 2018. do sredine 2019. godine kontinuirano uznemiravao Enisu Pazelju, koja obavlja dužnost sekretara u Sudu.

Prema prvostepenoj presudi, nije bilo dovoljno dokaza ni za navode da je Špoljarić pozivao Pazelju u svoj kabinet i pokušavao da je poljubi i zagrli, te izjavljivao da želi da se brine o njoj, uprkos tome što ga je odbijala, kao ni da joj je prijetio da će ostati bez posla i da joj niko neće vjerovati, jer je on čovjek s “vezama”.

Špoljarićev branilac Senad Pizović je rekao da Odbrana u cijelosti ostaje kod ranije uloženog pisanog odgovora na žalbu.

Kako je naveo, čitava inkriminacija se može svesti samo na iskaz oštećene, koji je u suprotnosti sa 13 saslušanih svjedoka kojima je Sud s pravom u prvostepenoj presudi poklonio vjeru.

“Moj je prijedlog da se odbije žalba Tužilaštva kao neosnovana”, kazao je Pizović.

Optuženi Špoljarić obratio se Sudu i rekao da je saglasan s navodima Odbrane.

Apelaciono vijeće Suda BiH će pisani otpravak odluke dostaviti u zakonom predviđenom roku.

Najčitanije
Saznajte više
Ko su haški osuđenici i optuženi za zločine u BiH i regionu koji su preminuli
Više od 30 osoba koje su osuđene i optužene za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu, a protiv kojih su formirani predmeti je preminulo tokom i nakon izdržavanja kazne, dok su neki umrli prije početka samog sudskog postupka. Ratko Mladić preminuo je pet godina nakon konačne presude.
Predstavljanje Analize o primjeni opcinskih i kantonalnih pripisa o javnom redu i miru sa negativnim posljedicama na slobodu izrazavanja Foto: BH Novinari
Lokalni zakoni sve više ograničavaju slobodu izražavanja na internetu
Analiza Udruženja BH Novinara pokazuje da su najmanje četiri godine 203 građanina prekršajno kažnjeni zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u nekoliko kantona u Federaciji BiH.
Vojni put i smrt ratnog zločinca Ratka Mladića