Dragan Đurić i ostali: Mjere zabrane uhapšenima za zločine na području Bosanskog Novog

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zatražilo je mjere pritvora za Dragana Đurića, Simu Ličinu, Nedeljka Pilipovića, Žarka Kalinića, Mirka Bosančića, Bogdana, Žarku i Jovana Graba, te Milanka Grbića uhapšene 30. studenog, zbog opasnosti od bjekstva ili uticaja na svjedoke, s obzirom da su svi nastanjeni u radijusu od 30 kilometara.

Sud BiH odbio je ovaj prijedlog te je osumnjičenima izrekao mjere zabrane napuštanja države uz oduzimanje putnih isprava i obavezu javljanja u policijsku stanicu, kao i zabranu sastajanja sa svjedocima i međusobnog razgovora o ovom slučaju.

Tužitelj Saša Sarajlić rekao je da u periodu 1992. godine izvršen širok i sistematičan napad Vojske Republike Srpske (VRS) na područje Bosanskog Novog kao i drugih okolnih mjesta.

“Svi osumnjičeni su vršili premlaćivanja, tuču i mučenje ljudi koji su bili zatvoreni u Vatrogasnom domu u Bosanskom Novom”, kazao je Sarajlić, te dodao da je vojni vještak ustanovio da je Vatrogasni dom u Bosanskom Novom pretvoren u logor.

Dodao je kako je podrum u Vatrogasnom domu, gdje su bili zatočenici nesrpske nacionalnosti, bio dimenzija pet sa tri, u kom su se smjenjivale skupine zatočenika od 20, 30 a nekad i 50 osoba. Kazao je da zatočenici nisu imali uvjete za normalan život niti higijenu.

“Ostave hranu na prozor, zabrane im da uzimaju hranu dok ne ukisne”, rekao je Sarajlić, te je dodao da je zbog toga dolazilo i do trovanja.

Sarajlić je naveo da je Bogdan Grab u periodu od travnja do kraja 1992. godine bio komandir Vojne policije Novogradske lake brigade a da su ostali osumnjičeni bili pripadnici te formacije. Grab se tereti da je znao šta njegovi potčinjeni rade, a da ništa nije preduzeo da ih spriječi u tome, niti da sankcioniše počinioce. Sarajlić je kazao kako su zatočenici vođeni na kat Vatrogasnog doma gdje je sjedio Bogdan Grab i da su tu ispitivani o položajima “muslimanske” vojske kao i da su se jauci iz te prostorije mogli čuti i u podrumu.

Sarajlić je na ročištu naveo kako je iz iskaza svjedoka tijekom istražnih radnji saznao da su zatočenici, između ostalog, udarani čizmama i mokrim novinama i kestenovim štapom. On je dodao da je najmanje 20 osoba odvedeno i da im se od tada gubi svaki trag, te da su svjedoci spominjali i ubistva zatočenika.

Obrane su suglasno zatražile alternativne mjere zabrane, umjesto pritvora, navodeći da je prijedlog paušalan, da nedostaju dokazi, da nema individualizacije što se dogodilo te da su osumnjičeni već ranije ispitivani u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) na iste okolnosti. Obrane su dodale da nitko od osumnjičenih nema dvojno državljanstvo, te da su obiteljski ljudi koji su zaposleni i uzdržavaju svoje porodice.

“Nama u Odbrani ne treba utjecaj na svjedoke… nama samo treba istina”, kazao je Svetozar Davidović, odvjetnik prvoosumnjičenog Đurića.

Kalinićev branilac Milan Romanić je naveo kako Tužiteljstvo nije navelo kojim brigadama i korpusima su pripadali osumnjičeni, te da su u periodu ljeta 1992. godine na tom području bile vojne policije iz Prijedora i Banje Luke, korpusna vojna policija, vojna policija iz Dvora na Uni do raznih paravojnih jedinica.