Sudnica Suda BiH. Foto: BIRN BiH
Ćulibrk je na ročištu negirao krivicu za optužbe Tužiteljstva Bosne i Hercegovine da je počinio, zajedno s Koturom, zločin protiv civilnog stanovništva na području Bosanske Krupe.
Milorad Kotur nije došao na ročište za izjašnjenje o krivnji. Braniteljica prvooptuženog Vesna Tupajić-Škiljević navela je da nije uspjela stupiti u kontakt sa svojim klijentom.
Iz Tužiteljstva BiH je ranije saopćeno da je Kotur nastanjen na području Novog Sada i da je državljanin Srbije, kao i da je tijekom istrage u ovom predmetu, putem međunarodne pravne pomoći, on pronađen i ispitan u svojstvu osumnjičenog.
Sudija Državnog suda Darko Samardžić rekao je da je putem međunarodne pravne pomoći dobio informaciju da je Kotur zaprimio poziv Suda BiH.
“Prema optuženom će biti raspisana međunarodna potjernica i mjere pritvora”, konstatovao je Samardžić.
Odvjetnik drugooptuženog Dražen Zubak je na pitanje Samardžića kazao da se neće protiviti ukoliko Sud BiH odluči da se ovaj predmet razdvoji.
“To smo, dakle, ranije predlagali (…) vjerojatno se nećemo protiviti. Vjerojatno se Milorad neće odazvati pozivu Suda”, rekao je Zubak.
Tužitelj Ahmed Mešić kazao je kako smatra da mjere zabrane kontaktiranja sa svjedocima Ćulibrku trebaju ostati na snazi, na što Obrana nije imala primjedbu.
Prema navodima optužnice koju je Tužiteljstvo podiglo krajem prosinca 2020. a Sud BiH potvrdio početkom 2021. godine, Kotur i Ćulibrk se u svojstvu pripadnika rezervnog sastava policije Stanice javne bezbjednosti (SJB) Bosanska Krupa terete da su u srpnju 1992. osobno i direktno sudjelovali u odvođenju, a potom i ubojstvima 44 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti koji su bili nezakonito zatočeni u logoru “Omarska” na području Prijedora.
Kotur i Ćulibrk se još terete da su početkom kolovoza, u mjestu Donji Dubovik, presreli skupinu od sedam civila bošnjačke nacionalnosti koji su se iz pravca Prijedora kretali prema Bihaću, te pucanjem iz vatrenog oružja usmrtili te civile, čija su tijela pronađena i ekshumirana iz jame “Lisac”.
