Petak, 18 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Sudnica Suda Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH

Krsmanovićev punomoćnik Damir Kočo kazao je da ostaje u potpunosti kod zahtjeva s pripremnog ročišta kojim potražuju naknadu nematerijalne štete u iznosu od 39.700 KM zbog vremena koje je njegov klijent proveo u pritvoru i pod mjerama zabrane.

“Ostajem kod zahtjeva za 100 KM za svaki dan proveden u pritvoru, a 50 KM za svaki dan tokom izrečenih mjera”, rekao je Kočo.

Punomoćnik pravobranioca BiH Mladen Draganić je kazao da ovaj zahtjev ne sadrži činjenični osnov, te da osporava njegov osnov, ali i visinu.

Kočo je rekao kako je ovo prvi put da punomoćnik pravobranioca BiH osporava visinu tužbenog zahtjeva, zbog čega on traži da se uvede svjedok neuropsihijatrijske struke na okolnosti dužine i trajanja duševnih bolesti kod tužitelja nastalih zbog neosnovanog pritvora i mjera zabrane.

Draganić je kazao da Kočo na ovaj način želi uvesti novi dokaz, koji ranije nije predložio. Sutkinja Nada Papo je odbila prijedlog tužitelja za izvođenje vještaka medicinske struke.

Iznoseći završnu riječ, Kočo je dodao i da su dokazali broj dana provedenih u pritvoru, kao i tokom izrečenih mjera zabrane. On se pozvao i na raniju sudsku praksu, kao i zakone koji propisuju naknadu nematerijalne štete.

Uz zahtjev za naknadu nematerijalne štete, zatražio je i naknadu troškova zastupanja za sastavljanje tužbe, pripremno i glavno ročište.

Punomoćnik pravobranioca BiH Draganić je, iznoseći završnu riječ, rekao da nije dokazana tužba, tvrdeći da su izrečene mjere bile zakonite i pravedne.

On je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan i da se obaveže da nadoknadi troškove Pravobranilaštvu BiH u iznosu od 2.283 KM, koji se odnose na sastav odgovora na tužbu, kao i troškova za pristupno i glavno ročište.

Sud BiH je 2017. oslobodio Krsmanovića optužbi za ometanje rada pravosuđa, odnosno podstrekivanje na ubistvo advokata Muhidina Kape, kako bi ga spriječio da svjedoči protiv njega u predmetu ratnog zločina.

Krsmanovića je Tužilaštvo BiH prethodno optužilo za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a predmet je prebačen Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu na daljnje procesuiranje.

Vrhovni sud Republike Srpske je u septembru 2018. pravosnažno oslobodio optužbe Krsmanovića da je na području Sokoca 1992. s jednim vojnikom tukao oštećenog Muhidina Kapu, civila bošnjačke nacionalnosti s područja Rogatice, a potom ga opljačkao.

Presuda u ovom postupku će biti naknadno objavljena.

 

Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila je zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu, navodeći težinu zločina za koje je osuđen na 22 godine zatvora i nedostatak dokaza o njegovoj rehabilitaciji.
Ruski kampovi u BiH dio obračuna Bruxellesa i Moskve
Bosna i Hercegovina spomenuta je u razmjeni oštrih riječi između Rusije i Evropske unije, a u centru pažnje je Moldavija – u kojoj su za septembar zakazani parlamentarni izbori. U isto vrijeme, visoki zvaničnik u Republici Srpskoj nastavlja s negiranjem postojanja kampova.
Direktor OSA-e odbio odgovoriti je li bio s Dodikom u vozilu