Na Kazanima otkriveno spomen-obilježje ubijenim građanima Sarajeva

Spomenik na Kazanima. Foto: BIRN BiH

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, zajedno s visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom te potpredsjednikom Federacije Milanom Dunovićem, otkrila je spomen-obilježje i položila cvijeće na mjestu pored jame Kazani, u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci ubijenih građana, među kojima je najviše osoba srpske nacionalnosti.

Obilježavanju su prisustvovali javne ličnosti i političari, ali ne i porodice žrtava.

Na spomeniku stoji natpis: “Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana”, sa nabrojanih 17 imena žrtava.

Gradonačelnica Karić je na svojoj Facebook stranici napisala kako je ovo važan dan za Sarajevo i njegove građane te za sve one koji su hrabro i časno branili svoj grad koji je pretrpio velike ljudske gubitke i najbrutalnija razaranja. Istakla je da je proces podizanja spomen-obilježja na lokalitetu Kazani od početka mandata bila spremna provesti do kraja te da svim srcem saosjeća s porodicama ubijenih na Kazanima. Dodala je kako sve žrtve opsade Sarajeva zaslužuju poštovanje i dostojanstveno obilježje, kao i da je sjećanje na žrtve i odavanje počasti “civilizacijska dužnost”.

“I evo nas danas pred spomen obilježjem podignutim u spomen ubijenim sugrađanima tokom 1992. i 1993. godine na lokalitetu Kazani. Sarajevo, kao grad stradalnik i kao glavni grad, želi i treba biti primjer drugima. Namjera nam je da prenosimo istinu, učimo generacije koje dolaze o onome što se dešavalo kako se takvi nemili i tragični događaji ne bi više nikada ponovili”, napisala je Karić.

Gradsko vijeće Grada Sarajeva ranije je usvojilo prijedlog da se Dan sjećanja na žrtve na Kazanima obilježava 9. novembra, jer je na taj datum započela ekshumacija. Obilježavanje je prošle sedmice odgođeno zbog vremenskih neprilika.

Na istoj sjednici usvojena je odluka o tekstu koji se nalazi na spomen-obilježju prema prijedlogu gradonačelnice Karić, a u kojem se ne spominju počinioci ubistava.

Članovi porodica i brojni građani Sarajeva negodovali su zbog ove odluke, smatrajući da je potrebno navesti počinioce zločina.

Ranije je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Milan Mandić iz Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije rekao kako se datum obilježavanja Dana sjećanja na žrtve na Kazanima treba usaglasiti s porodicama nestalih i njihovim predstavnicima, a ne na sjednici Gradskog vijeća.

Iz jame na Kazanima nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano, a prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.

Za ubistva počinjena na Kazanima te neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca tokom i neposredno nakon rata osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigade Armije BiH. Komandant ove jedinice Mušan Topalović Caco ubijen je u Sarajevu 26. oktobra 1993. godine tokom akcije hapšenja.