Od oko 2.000 tendera objavljenih u posljednje četiri godine za nabavku službenih automobila u BiH, u samo devet njih su se kupovala ekološki prihvatljiva vozila sa električnim ili hibridnim motorima, pokazuju podaci iz baze podataka Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). U ovim tenderima kupljeno je 38 automobila.

Prema podacima Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori Federacije, u BiH je trenutno registrovano tek 60 električnih automobila.

Haris Muratović, predsjednik Udruženja, kaže kako politike usporavaju prelazak na ekološki prihvatljivija vozila.

“Bilo bi ih na hiljade ukoliko bi naše državne institucije i ostali nivoi stimulisali nabavku ekološki prihvatljivih vozila, kao što to rade okolne zemlje”, kaže Muratović, dodajući da zemlje u regionu daju po nekoliko hiljada eura poticaja za nabavku ovakvih automobila.

Slabi poticaji vlasti

Službeni auto Predsjedništva BiH. Foto: BIRN BiH

Vlasti u BiH su tek sada odlučile da će umanjiti troškove za uvoz električnih vozila.

Do sada samo rijetke institucije u BiH svoj vozni park mijenjaju u ekološki prihvatljiv. Fond za zaštitu okoliša Federacije svoja je vozila prilagodio za smanjenje zagađenja. Trenutno imaju četiri službena vozila – dva Golfa na električni pogon koja su nabavljena 2019. godine, po ukupnoj cijeni od 102.564 konvertibilne marke (KM), i dvije hibridne Toyote.

“Zadovoljstvo nam je istaći da je Fond za zaštitu okoliša Federacije prva Vladina institucija koja u dnevnim operacijama pravi nula posto emisije štetnih plinova. Pozivamo i druge da slijede ovaj pozitivan primjer u zaštiti okoliša”, rekli su iz Fonda u odgovoru za BIRN BiH.

Ali ovaj poziv druge institucije nisu slijedile. Sagovornici BIRN-a BiH kažu da za to postoji više razloga.

Iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija kažu da ova institucija nema posebnu strategiju za nabavku i subvencioniranje nabavke električnih vozila te da, prema njihovim saznanjima, takva strategija nije usvojena ni na razini BiH.

“Prema raspoloživim podacima zastupnika proizvođača, otežavajući faktor trenutno predstavlja izgradnja sustava punjenja baterija ovih vozila, pogotovo brzih punjača, što je svakako izazov i za elektroenergetski sektor”, navode iz ministarstva.

Sanela Klarić, zastupnica Naše stranke u Parlamentu Federacije, podnijela je nedavno dvije inicijative za koje se nada da će podstaći kupovinu ekološki prihvatljivih vozila.

Ona inicijativom, koju je podnijela uz podršku Privredne komore Federacije, predlaže, između ostalog, da Vlada subvencionira kupovinu ovih vozila.

“Ova inicijativa je tu i da potakne upravo državne institucije da razmišljaju na taj način i da u svojim budućim nabavkama svakako potaknemo da te javne nabavke budu ‘zelene javne nabavke’ i da se, ustvari, što više nabave upravo takvi automobili koji su nam neophodni za rješavanje onih okolišnih pitanja od zagađenja zraka, zemlje, vode, pa do zdravlja građana”, kaže Klarić.

Nedostatak planova i strategija

Stanica za punjenje električnih vozila. Foto: EPA-EFE/Toms Kalnins

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nedavno donijelo Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31. decembra 2022. godine.

Kako je saopćeno iz ovog ministarstva, svrha donošenja Odluke jeste da se carinska stopa na uvoz u BiH novoproizvedenih automobila smanji sa dosadašnjih 15 posto na pet posto za hibridna vozila, te carinska stopa za automobile na električni pogon – sa pet posto na nula posto.

“Primjenom povoljnije carinske stope stimulisao bi se uvoz ove vrste automobila, od čega bi BiH imala višestruku korist kako sa aspekta smanjenja zagađenja zraka i zaštite životne sredine, tako i s aspekta podizanja stepena bezbjednosti saobraćaja”, naveli su oni.

Prema podacima Baze službenih automobila, tokom 2021. godine objavljen je samo jedan tender za nabavku vozila na električni pogon. “Hrvatska pošta Mostar” je u julu dodijelila tender kompaniji “M.R.M.” iz Ljubuškog za nabavku deset električnih mopeda, sa ukupnom cijenom od 45.800 KM.

U 2020. godini jedina institucija koja je nabavila vozilo na električni pogon bila je Općina Vogošća, koja je za nabavku novog putničkog motornog vozila izdvojila 20.085 maraka.

Najviše vozila na električni i hibridni pogon kupljeno je tokom 2019. godine, kada su, od ukupno 612 tendera, četiri objavljena za kupovinu vozila na električni ili hibridni pogon, odnosno 15 vozila.

Državne institucije su 2018. godine raspisale sedam tendera za nabavku 29 ekološki prihvatljivih vozila, dok je ugovor dodijeljen za tri tendera te je izdvojeno 832.000 KM.

Kako objašnjava Muratović iz Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima, električni automobili su, osim što ne zagađuju zrak, i tihi prilikom vožnje, što je jedna od direktiva Evropske unije (EU), koja traži da se smanji buka koja dolazi iz transporta.

Vijeće ministara BiH je 2016. godine, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH, donijelo Odluku o usvajanju strategije prometa BiH za period 2016.–2030. godina, u kojoj se navodi da su potrebne intervencije u cilju smanjenja štetnih emisija kroz mjere koje stimuliraju uvoz novih i ekoloških vozila.

“Okvirnom strategijom transporta je definisano i preporučeno da prvenstveno institucije koje treba da promovišu ovaj dio vezan za ekološki prihvatljiva vozila, nažalost, i same ne slijede taj primjer”, kaže Muratović, izdvajajući Fond za zaštitu okoliša Federacije kao jedinu instituciju čiji je vozni park ekološki prihvatljiv.

“Uradili su nešto na tom polju, subvencioniraju nabavku ekološki prihvatljivih vozila za javne institucije. Međutim, javne institucije to ne koriste”, istaknuo je Muratović.

Kako bi potakli kupovinu električnih vozila u javnim nabavkama ali i za privatne potrebe, Udruženje za elektromobilnost je predložilo da se razmotri mogućnost izmjene Uredbe o posebnim naknadama za okoliš koje se plaćaju pri registraciji vozila.

“Dodatno, kao poticaj za kupovinu ekološki prihvatljivih vozila državnih i drugih javnih institucija, iniciramo uvođenje posebnog, bodovnog kriterija pri nabavkama službenih vozila ili kompletnog voznog parka”, navode iz ovog udruženja.

U nastojanjima da se smanje štetne emisije, zemlje u Evropskoj uniji potiču nabavku električnih vozila. U posljednjih deset godina procent udjela električnih vozila u Evropskoj uniji porastao je sa 0,06 posto na 3,46 posto 2019. godine, prema podacima Evropske agencije za okoliš. Prema podacima Greenpeacea i AirVisuala, nekoliko gradova u BiH ostaje među najzagađenijim evropskim gradovima.

Evropska unija je ranije najavila da će do 2035. uvesti zabranu prodaje novih vozila koja nisu na električni pogon.