Milanko Kajganić izabran za vršioca dužnosti glavnog državnog tužioca

Sjednica VSTV-a. Foto: BIRN BiH

Kajganić je na ovu poziciju izabran sa sedam glasova za, tri protiv i tri suzdržana nakon prijedloga Podvijeća na nivou Bosne i Hercegovine. Kajganić je 2014. godine imenovan na poziciju tužioca Državnog tužilaštva, a za zamjenika glavne državne tužiteljice izabran je 2019. godine zajedno sa Dianom Kajmaković.

Predsjednik Vijeća Halil Lagumdžija je kazao kako je na sjednici Podvijeća predložio Dianu Kajmaković za ovu poziciju, cijeneći sve što je radila u tužilačkoj karijeri. Rekao je da je Kajganić pozitivna osoba, “ali imajući u vidu mladost, rekao sam da će kroz par godina biti dobar tužilac”.

Vijeće je biralo vršioca dužnosti nakon što je ranije danas na sjednici potvrdilo odluku Drugostepene disciplinske komisije kojom je Gordana Tadić smijenjena sa pozicije glavne državne tužiteljice zbog disciplinskih prekršaja.

Izbor vršioca dužnosti vršen je od četiri njena zamjenika – Ismeta Šuškića, Ozrenke Nešković, Milanka Kajganića i Diane Kajmaković.

“Oni su jedini mogući kandidati za vršioca dužnosti glavnog tužioca do okončanja konkursne procedure”, naveo je ranije danas Lagumdžija, pojašnjavajući kako Tužilaštvo BiH ne može biti bez glavnog tužioca.

Željka Radović je kazala da je Kajganić od 2019. godine, kada je imenovan za zamjenika glavnog tužioca, nakon čega je postao i rukovodilac Odjela za ratne zločine, pokazao svoj autoritet.

“Stanje Odjela za ratne zločine se popravilo u pogledu rada i rezultata, izvještavanja, poštivanja svih odluka Vijeća kad su rokovi u pitanju”, navela je Radović, dodajući kako je Kajganić njen prijedlog.

S njom mišljenje nije dijelio Mustafa Šabić koji je naveo kako Kajganić ima sedam godina kao tužilac. On je naveo kako je njegov izbor bila Diana Kajmaković, poznavajući da je ona radila jako složene slučajeve.

“Ja nemam dileme da je Podvijeće predložilo pravog kandidata. Ovo što je govorio kolega Šabić da kandidat ima manje iskustva meni ukazuje da je ovo pravi kandidat. Ako je uspio biti tako sposoban sa tim radnim stažom, kakav će biti kad bude imao 27 godina radnog staža. Prijedlog podvijeća je pravi i dat ću glas Milanku Kajganiću”, kazala je Jadranka Stanišić.

Milanko Kajganić je rođen u Doboju. Srednju školu unutrašnjih poslova je završio u Banjoj Luci, gdje je 1998. godine i diplomirao na Višoj školi unutrašnjih poslova. Nakon toga je 2005. diplomirao na banjalučkom Pravnom fakultetu, dok je pravosudni ispit položio 2008. godine.

Od početka 2007. do sredine marta 2014. je bio zaposlen u Specijalnom tužilaštvu u Banjoj Luci, a prije toga je od 1994. do kraja 2006. radio u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) na raznim poslovima, da bi u martu 2014. bio imenovan na poziciju tužioca Tužilaštva BiH te je u oktobru 2019. postavljen za zamjenika glavne tužiteljice.

Zastupao je optužnicu u predmetu protiv Azre Bašić koja je osuđena na 14 godina zatvora za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika počinjene 1992. na području Dervente, kao i Almaza Nezirovića koji je osuđen na šest godina zatvora zbog zločina u tom gradu te Mate Baotića koji je osuđen na jedinstvenu kaznu od 13 godina zatvora zbog zločina nad civilima na području Orašja.

Tužilac Kajganić zastupa i optužnice protiv Ramiza Drekovića, bivšeg komandanta Četvrtog korpusa Armije BiH koji se tereti za zločine počinjene u Kalinoviku, potom u predmetu Đuro Matuzović i drugi koji deset osoba tereti za progon srpskog stanovništva na području Orašja, kao i protiv Adema Kostjerevca, optuženog za zločin na području Zvornika. Prvostepenom presudom iz marta 2021. odbijena je optužnica koja je Kostjerevca teretila za prisiljavanje na seksualni odnos žene srpske nacionalnosti u Zvorniku, uz obrazloženje da zbog propusta u istrazi Tužilaštvo BiH nije moglo podići optužnicu, odnosno što Kostjerevac tokom istrage nije ispitan u skladu s propisima.

Za smjenu Tadić danas je glasalo šest članova Vijeća, pet protiv i jedan suzdržan.

Disciplinskom tužbom iz aprila ove godine Tadić je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavne tužiteljice.