Vijest

BiH nije napravila nikakav napredak u pravosuđu: Izvještaj Evropske komisije

19. Oktobra 2021.18:09
U Izvještaju Evropske komisije navodi se kako Bosna i Hercegovina nije odgovorila na većinu bitnih pitanja u rješavanju 14 ključnih prioriteta za pridruživanje Evropskoj uniji. Prema ovom Izvještaju, političko okruženje je i dalje polarizirano, nije ostvaren napredak u pravosuđu, te je potrebno učiniti niz izmjena u narednoj godini.


Sjedište Evropske komisije u Bruxellesu. Foto: EPA/OLIVIER HOSLET

Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (EKLJP) jer nisu ispoštovane presude u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva. Međuresorna radna grupa, za koju se očekuje da će raspravljati o izbornim i ustavnim reformama, osnovana je u maju 2021. godine.

“Politički akteri i institucije moraju se uključiti u transparentan dijalog radi rješavanja dugogodišnjih izbornih nedostataka uoči sljedećih Općih izbora u oktobru 2022. godine”, navedeno je u Izvještaju.

Na ubrzanje procesa izborne reforme BiH je pozvana i u junu ove godine, kada je Odbor ministara Vijeća Evrope tražio od bh. vlasti da ubrzaju proces izborne reforme kako bi se Ustav i zakoni uskladili s presudama Evropskog suda za ljudska prava i ispunila presuda u predmetu “Sejdić i Finci”.

Presudom iz decembra 2009. godine po tužbi koju su protiv BiH podnijeli Jakob Finci i Dervo Sejdić, Evropski sud je donio odluku da Ustav BiH direktno diskriminira manjine, ne dopuštajući im da ravnopravno učestvuju u demokratskim izborima.

“Političko okruženje u BiH je u izvještajnom periodu polarizirano sa pozivima lidera iz Republike Srpske kojima se povlače reforme i blokiraju institucije na državnom nivou”, navodi se u Izvještaju te dodaje kako je posljednji poziv iz Republike Srpske bio u julu 2021. godine, nakon što je Ured visokog predstavnika iskoristio svoje ovlasti i kriminalizirao negiranje genocida i ratnih zločina.

Valentin Inzko je nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločina.

Prema Izvještaju, pravo na slobodan pristup informacijama ostaje neujednačen pri čemu se Zakon o zaštiti ličnih podataka i Zakon o slobodi pristupa informacijama i dalje tumače na način kojima se štite privatni, a ne javni interesi.

Nije postignut napredak u reformi pravosuđa

“Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi – ima određeni nivo pripremljenosti u pogledu pravosuđa. U izvještajnom razdoblju nije postignut napredak u ovom području”, navedeno je u Izvještaju u kojem stoji kako su vlasti poduzele ograničene mjere kako bi riješile preporuke iz Izvještaja stručnjaka o pitanjima vladavine prava.

U narednoj godini, BiH bi trebala usvojiti izmjene i dopune Zakona o VSTV-u koje se tiču integriteta nosilaca pravosudnih funkcija kojima se, između ostalih, uspostavlja vjerodostojan i rigorozan sustav provjere prijava imovine sudaca i tužitelja, te članova VSTV-a.

Potrebno je usvojiti i novi Zakon o VSTV-u, te Zakon o sudovima BiH koji bi bili u skladu sa evropskim standardima.

U Izvještaju se navodi kako su poduzete ograničene radnje tokom 2020. godine koje se tiču poboljšanja neovisnosti i nepristrasnosti pravosuđa.

“Njih je potrebno značajno ojačati u skladu sa evropskim standardima”, navodi se i dodaje kako su pravila o imenovanjima, napredovanju, sukobu interesa i disciplinskoj odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija i dalje nedostatna za zaštitu njihove neovisnosti.

“VSTV je izmijenio svoja interna pravila o postupcima imenovanja, disciplinskim mjerama i standardima integriteta, međutim, njihova nedosljedna i netransparentna provedba nastavila je kočiti neovisnost sudstva i povjerenje javnosti”, stoji u izvještaju u kojem se navodi kako bi odluke o imenovanjima trebale biti temeljito obrazlagane.

Pritisci na rad Ureda disciplinskog tužioca (UDT), koji je tokom 2020. godine registrirao 31 tužbu protiv 31 sudije i tužioca, izazivaju zabrinutost i potrebno ih je riješiti.

“VSTV mora hitno poduzeti planove za osiguravanje veće autonomije i neovisnosti disciplinskog tužioca od VSTV -a, posebno kroz odvajanje prostora i infrastrukture”, navedeno je u izvještaju.

“Pravosudnom sistemu i dalje nedostaje transparentnosti”, stoji u Izvještaju, pri čemu se navodi kako VSTV i dalje nema donesenu Komunikacijsku strategiju.

BIRN BiH je ranije pisao kako Komunikacijska strategija nije usvojena šest godina nakon početka njene izrade.

U skladu sa preporukama ovog Izvještaja, potrebno je poboljšati transparentnost u interakciji sa pravnim stručnjacima, medijima i javnosti.

Iako je provedba Revidirane strategije za ratne zločine počela, Nadzorno tijelo još uvijek nije formirano, te je potrebno osigurati dovoljno sredstava kako bi se osiguralo postizanje glavnog cilja okončanja svih predmeta ratnih zločina do 2023. godine, navedeno je.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini je nedavno također pozvala Vijeće ministara da bez daljnjeg odlaganja imenuje Nadzorno tijelo za provedbu Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

“Vijeće ministara mora uspostaviti Nadzorno tijelo i osigurati dovoljno sredstava bez daljnjeg odgađanja”, preporučeno je u Izvještaju u kome se navodi kako je regionalna saradnja u procesuiranju predmeta ratnih zločina i dalje neučinkovita.

Neučinkovitost u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala je prepoznata ovim Izvještajem u kome se navodi kako su tokom pandemije koronavirusa uočeni negativni efekti rasprostranjene korupcije koji su u konačnici utjecali na dobrobit građana.

“Selektivno i netransparentno procesuiranje i sudsko praćenje slučajeva korupcije izaziva zabrinutost”, zaključeno je te se preporučuje usvajanje Zakona o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou, nove strategije i akcionog plana za borbu protiv korupcije i učinkovito funkcioniranje i koordinacija tijela za sprečavanje korupcije na svim razinama vlasti.

Prema analizi BIRN-a BiH, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je tokom prošle godine podiglo samo 12 optužnica protiv 22 osobe koje se terete za koruptivna krivična djela, od čega je više od polovine podignuto u decembru.

U Izvještaju se navodi kako je Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma istekla, te da je potrebno usvojiti novu i uskladiti je sa politikom Evropske unije.

“Kapacitete i učinkovitost radne skupine za borbu protiv terorizma i odjeljenja za borbu protiv terorizma državnog tužiteljstva na državnoj razini potrebno je značajno ojačati”, navedeno je u izvještaju te zaključeno kako se BiH treba nastaviti boriti protiv terorizma i trgovine drogom.

 

Nermina Kuloglija