Spomen-soba u Gračanici. Foto: BKC Gračanica
Edin Šaković, historičar i autor muzejske postavke, kaže kako postavka obuhvata raznovrsnu muzejsku građu, uključujući fotografije, dokumente, različite vrste vojne opreme, ostatke granata i projektila koji su padali na Gračanicu, zatim vojne isprave i ambleme, lične predmete iz ratne svakodnevnice, ratnu štampu i plakate.
U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Šaković pojašnjava da je inicijativa za osnivanje muzejske postavke potekla od grupe entuzijasta okupljenih oko časopisa za kulturnu historiju Gračanički glasnik, u saradnji sa Javnom ustanovom Bosanski kulturni centar (JU BKC) Gračanica.
“Inicijativa je pokrenuta na osnovu ideje koju su, u proteklim godinama, u više prigoda isticali predstavnici boračke populacije, ratni komandanti i neposredni sudionici tadašnjih zbivanja, a podrazumijevala je prikupljanje, obradu i čuvanje muzejske, arhivske, bibliotečke i uopće historijske građe”, kaže Šaković, koji je voditelj projekta i stručni saradnik za kulturno naslijeđe u BKC-u Gračanica.
Kako objašnjava, u jesen 2019. godine je upućen javni poziv građanima, koji su u narednih par mjeseci darovali muzejsku i historijsku građu, oko pedeset njih, dok je lokalna uprava u gradskom budžetu osigurala potrebna sredstva.
“Oni nisu poklanjali samo muzejsku i historijsku građu – većina njih su poklonili i dragocjene lične uspomene… To je nešto što itekako treba cijeniti”, ističe on, pojašnjavajući da će se u budućnosti nastaviti prikupljati muzejski materijal, a u namjeri da se postojeća postavka obogati i proširi.
Šaković ističe važnost Spomen-sobe Gračanica 1992-1995 i muzejske postavke radi mlađih generacija koje “malo znaju o vlastitoj prošlosti”
“Kada je Gračanica u pitanju, smatramo da je veoma bitno da mlađe generacije znaju o hrabrosti i odlučnosti ovdašnjih ljudi da, skoro goloruki, stanu u odbranu vlastitih života, domova i slobode, u odbranu svog prava na postojanje i opstojnosti vlastite domovine”, smatra on.
Prema njegovim riječima, spomen-soba se otvara u postojećim prostorijama Zavičajne muzejske zbirke, u okviru BKC-a Gračanica, a uz spomen-sobu će se formirati i posebna dokumentaciona zbirka relevantne historijske građe u Gračanici, namijenjena užoj, stručnoj javnosti.
“U trenutku kada smo pokrenuli ovu inicijativu, postojeći muzejski fundus Zavičajne muzejske zbirke Gračanica raspolagao je sa svega par predmeta iz razdoblja 1992.–1995., uz još ponešto što se u samoj ustanovi moglo prikupiti”, objašnjava on, dodajući da su do jeseni 2020. godine završene aktivnosti na obradi i evidenciji prikupljenog materijala.
Na prostoru Gračanice do sada, u proteklih dvadesetak i više godina od završetka rata, nije postojala institucionalna briga o prikupljanju, obradi i čuvanju građe iz navedenog perioda, pojašnjava Šaković, te dodaje da slične muzejske kolekcije i spomen-sobe već postoje i djeluju u brojnim drugim gradovima Bosne i Hercegovine.
Tokom rata Gračanica je granatirana sa planina Ozren i Trebava, prilikom čega je stradalo više desetina civila.
