Može li zabrana negiranja genocida uticati na odbranu i efikasnost suđenja?

Sud i Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH

Na početku suđenja za ratne zločine počinjene u Prijedoru 1992. godine za koje su optuženi Slobodan Taranjac i drugi, advokat jednog od optuženih Nebojša Pantić zatražio je odgodu suđenja zbog Izmjena i dopuna Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje je donio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Pantić je pojasnio da se pribojava da bi tokom postupka mogao izvršiti krivično djelo, odnosno prekršiti Krivični zakon BiH.

“Ovo bi možda moglo ugroziti nastavak suđenja ako procijenimo da smo u opasnosti da se protiv nas vodi postupak. Ovaj zakon je u suprotnosti s mnogim zakonima, kao i sa Zakonom o ustupanju predmeta od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Tužilaštvu BiH i korištenju dokaza pribavljenih od MKSJ-a u postupcima pred sudovima u BiH. Te činjenice mi možemo osporavati, ali po ovom zakonu je to upitno”, kaže Pantić.

Pantić navodi da mu na ročištu u predmetu “Taranjac i ostali” Sudsko vijeće, kojim predsjedava sudija Staniša Gluhajić, nije dozvolilo da obrazloži zahtjev za odgodu suđenja.

Sudsko vijeće je Pantićev zahtjev za odgađanje suđenja odbilo uz obrazloženje da je to otvoreni predmet u kojem odbrane mogu osporavati biće krivičnog djela, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

“Potrebno je naglasiti da je na ročištu održanom dana 23. augusta 2021. godine u predmetu ‘Taranjac Slobodan i drugi’, Sudsko vijeće odbilo postavljeni zahtjev da se zakazani glavni pretres odloži zbog dopuna Krivičnog zakona BiH koje se odnose na zabranu negiranja genocida i drugih ratnih zločina te veličanja ratnih zločinaca, uz obrazloženje da odbrana može osporavati biće krivičnog djela”, navodi se u odgovoru Suda BiH.

Tužilac Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH Izet Odobašić kaže kako su branioci uvijek morali poštivati pravomoćne presude i postupati s namjerom efektivne odbrane u skladu sa zakonom i etičkim standardima. On je mišljenja da nove odredbe Krivičnog zakona BiH ne narušavaju vršenje efektivne i efikasne odbrane i prava na odbranu osumnjičenih, odnosno optuženih u smislu Zakona o krivičnom postupku i Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama.

“Svaki branilac koji ima sposobnosti za efektivnu odbranu u predmetima ratnih zločina zna kako zadovoljiti te standarde. U slučaju kad bi došlo do pokušaja povrede tih odredbi, u bilo kojoj fazi postupka, Sud na to pazi, a i tužilac je dužan reagovati prigovorom ili na drugi način, zavisno od faze postupka u kojoj je radnja započeta ili preduzeta”, kaže Odobašić.

Pravni ekspert Goran Šimić smatra kako izmjenama Krivičnog zakona BiH nije osporeno pravo odbrane da brani svoje klijente. Prema njegovom mišljenju, ne postoje nikakve krivičnopravne posljedice za odbranu da obavlja svoj posao.

“Šta to oni žele iznijeti u odbrani pred Sudom BiH čime bi negirali genocid u Srebrenici? Ako negirate genocid u Srebrenici, onda ga negirate. Ako kažete svom branjeniku koji je optužen za pomaganje u genocidu da nije počinjen, onda je jasno da ga negirate. Ali zašto biste to uradili ? Ne možete negirati nešto što je nesporno utvrđeno desecima sudskih presuda domaćih i međunarodnih sudova. Možete reći da branjenik nije učestvovao i bio je daleko od mjesta izvršenja, bio je kuhar ili je radio nešto drugo. Ali ne možete negirati sudski utvrđene činjenice”, ističe Šimić.

Pantić kaže da njegov stav dijeli većina advokata iz entiteta Republika Srpska.

“Pretpostavljam da će stav koji je u ovom slučaju zauzelo Sudsko vijeće postati praksa ubuduće. Advokatska komora Republike Srpske će zauzeti svoj stav o tome. Ne znam kakav će biti, ja sam član te radne grupe u Komori koja će na tome urgentno raditi”, dodaje on.

Šimić smatra kako advokati iz entiteta Republika Srpska na ovaj način kupuju vrijeme kako bi vidjeli šta će biti sa izmjenama Krivičnog zakona BiH koje se odnose na negiranje genocida i ratnih zločina.

“Nije to pravno, to je političko pitanje. Advokatska komora RS-a je pod političkim uticajem, gdje su kompletne strukture vlasti u ovom entitetu protiv izmjena Krivičnog zakona i smatraju da se ostali tome moraju povinovati. Ja ne mislim da im je uskraćeno pravo da brane branjenike, ono je samo modificirano u onome dijelu u kojem ne mogu nešto osporavati što nisu mogli ni prije.”

“Sud BiH više nikada neće presuditi da u Srebrenici nije bio genocid, šta god ko iznio na sudu, sud je zauzeo stav. Ta vrsta odbrane nije relevantna za odbranu”, zaključuje Šimić.

Dopunama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kaže se da svako ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

Advokatica Nina Kisić smatra kako treba imati u vidu da li je namjera onoga ko negira genocid i ratne zločine da pozove na nasilje.

“U konkretnom predmetu mi osporavamo da je Tužilaštvo ponudilo dovoljno dokaza kako bi dokazalo neko krivično djelo. Moj lični stav je da je advokatu prilično jasno da, u obavljanju svoje profesionalne djelatnosti u sudnici ili van nje, nije mu dozvoljeno da iznosi stavove koji mogu asocirati na mržnju i diskriminaciju po bilo kom osnovu, jer bi to predstavljalo uvredu suda. Advokat ne bi trebao dovesti sebe u situaciju da počini to krivično djelo”, kaže Kisić.

Ona smatra kako bi bilo poželjno da Tužilaštvo BiH ili Ured visokog predstavnika (OHR), koji je nametnuo odredbe Krivičnog zakona BiH, pojasne kako bi advokati trebali postupati u sudnici.

“Jasno mi je da advokati traže odgodu suđenja, to ne predstavlja krivično djelo. Izmjene Krivičnog zakona su tek donesene. Zato smatram da bi se nekim sugestijama nadležnih znatno ubrzali sudski procesi”, zaključuje Kisić.

BIRN BiH je ranije pisao kako je Sudsko vijeće, na ročištu održanom 28. jula 2021. u predmetu “Mane Đurić i drugi” za zločine počinjene u Vlasenici, uvažilo zahtjeve branilaca optuženih koji su tražili odlaganje ročišta jer se nisu upoznali sa sadržajem dopuna Zakona koji je tek bio objavljen. 

“Sudsko vijeće je u predmetu donijelo procesnu odluku o odlaganju ročišta, rukovodeći se odredbama Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, kako bi se i stranke i branioci i Sud upoznali sa novim normama i kako ne bi eventualno došlo do povrede bilo čijih procesnih prava, a što je uobičajena sudska praksa”, pojasnili su za BIRN BiH iz Državnog suda.