Analiza

Lov na zastave: Proizvoljno kažnjavanje ljiljana, trobojke i šahovnice

Emir Barina na vrelu Miljacke. Foto: Emir Barina, Facebook

Lov na zastave: Proizvoljno kažnjavanje ljiljana, trobojke i šahovnice

25. Avgusta 2021.14:22
25. Avgusta 2021.14:22
Entitetske policije su u proteklih nekoliko godina više puta kaznile građane koji su isticali zastave naroda, entiteta ili bivše države. Ove kazne izdavane su na osnovu prekršajnih naloga zbog izazivanja nacionalne netrpeljivosti ili vrijeđanja na nacionalnoj osnovi, ali pravni i sigurnosni eksperti upozoravaju da je ovakvo postupanje policije proizvoljno i nezakonito.

“Smatrajući da sam u Bosni i Hercegovini, otišao sam na vikend da posjetim i vidim vrelo Miljacke. Zastavu sam uzeo od planinara koji su bili tu i koje sam sreo na izvoru”, rekao je Burina za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), kazavši kako ga je policija kontaktirala nakon što je fotografiju sa zastavom postavio na društvene mreže.

Nakon prijema koverte sa oznakom Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), odlučio je nazvati policiju da bi saznao o čemu se radi.

“Kažu mi da sam kažnjen. Javljam se u stanicu dežurnom policajcu i pokažem kovertu. On me stavlja na čekanje oko 25 minuta ispred, gledajući me kroz stakleni portal. Poslije me pozvao u kancelariju gdje su bile još dvije osobe. Tu je poveo informativni razgovor gdje su bili i malo drski. (…) Kaznu sam platio jer sam imao poslovni put”, ispričao je Burina.

Iz MUP-a RS-a za BIRN BiH je potvrđeno kako su tokom 2020. godine zabilježena tri događaja koja opisuju kao “prijave o isticanju ratne zastave Armije Bosne i Hercegovine”.

“Ovi događaji se sankcionišu kao prekršaj po Zakonu o javnom redu i miru iz člana 8., vrijeđanje na nacionalnoj osnovi. Sankcija predviđena za ovaj prekršaj je novčana kazna od 200 do 800 KM”, rečeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a.

Stručnjak za ustavno pravo Kasim Trnka kazao je za BIRN BiH da svako ko ima problem sa policijom zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine treba da uzme advokata i pokaže “koliko je sve skupa to besmisleno”.

Trnka kaže da je djelovanje MUP-a RS-a apsolutna zloupotreba propisa i da zato treba provesti postupke do kraja, iz pedagoških razloga, i dati do znanja da tu ne postoji nikakav prekršaj.

“To bi svaki sud oborio. Nema nikakvog osnova da se progone zbog toga. To neko može misliti da je to povreda ili izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, ali isticanje zastave s ljiljanima, navodno da je to ratna zastava Bošnjaka – to nije tačno. U Ustavu RBiH, međunarodno priznate države, tačno je utvrđeno da država ima grb i zastavu. Tačno je opisan izgled tog grba i zastave – bijela zastava sa grbom na sredini. Dakle, to je jedan legalan i legitiman simbol jedne države koja je bila međunarodno priznata. Tvrditi da to izaziva nacionalnu i vjersku mržnju nema nikakve osnove”, kazao je Trnka.

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Armin Kržalić ukazuje na činjenicu da nisu svi građani jednaki pred zakonom, s obzirom da MUP RS-a toleriše isticanje zastave sa ljiljanima u određenim situacijama – recimo tokom Marša mira.

“To je proizvoljno i dvolično tumačenje zakonskih rješenja, onako kako odgovara u datom vremenu. To je ono što nije dobro, a do toga dolazi jer su naši izabrani predstavnici navikli da tumače zakon i prihvatili samo ono što njima odgovara”, kazao je Kržalić.

RS nema djelo raspirivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje


Zastava Srbije. Foto: EPA-EFE/MARKO DJOKOVIC

Zbog zastave Republike Bosne i Hercegovine, policija Republike Srpske pretresala je privatne domove. U slučaju iz 2015. godine, policija je dva dana nakon svatova u kojima je istaknuta zastava RBiH nedaleko od Gradiške pretresla dom porodice Sejkić i oduzela dvije zastave, jednu RBiH i jednu Armije RBiH koja, kako je Sejfo Sejkić kazao za BIRN BiH, nikada nije bila predmet isticanja.

“Pretres i privođenje u stanicu MUP-a Gradiška desilo se jer smo nekoliko dana prije učestvovali u svadbenoj povorci u kojoj smo imali istaknutu zastavu RBiH. Svadba je bila u subotu, oni su došli u ponedjeljak sa maricama, uniformisana policija, policija u civilu, njih oko 15-ak. Opkolili su kuću. Rekli su da su došli po prijavi jer smo nosili zastavu Armije RBiH, što nije bilo istina. Bili su korektni, ali zbog jedne zastave su prekopavali po stvarima, što nema smisla. Pronašli su zastavu RBiH i zastavu Armije”, rekao je Sejkić.

Prilikom pretresa, kako je Sejkić ispričao, oduzeli su zastave i priveli u stanicu šest osoba – njega, njegovu mamu, sestru i brata te još dva poznanika.

“Ostali smo u stanici cijeli dan da dajemo izjave i da nas ispituju. Slučaj se okončao tako što je sestra na sebe preuzela ‘krivicu’ za nošenje zastave i platila je kaznu od 600 konvertibilnih maraka”, kazao je Sejkić.

Iste godine kada je Sejkić priveden, zbog isticanja zastave sa ljiljanima, došlo je i do pokretanja krivičnog postupka u Banjoj Luci.

Adnan Bajrić je zajedno sa Sejfudinom Tokićem u Banjoj Luci, prilikom pokušaja održavanja konferencije za medije povodom godišnjice prijema BiH u Ujedinjene nacije, istakao zastavu Republike Bosne i Hercegovine. Zastava i grb Republike BiH sa šest ljiljana bila je zvanični simbol države od njenog priznanja 1992. godine do 1998. godine.

Tada su on i Tokić privedeni, a potom i optuženi zbog, kako je navedeno u saopćenju Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci, djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.

“Sudski proces je trajao tri godine, a Tužilaštvo je u završnoj riječi tokom suđenja tražilo kaznu od tri do 15 godina zatvora, dok je Osnovni sud u Banjoj Luci, 5. novembra 2018., izrekao oslobađajuću presudu”, prisjetio se Bajrić.

Presuda za Tokića je nakon žalbe Tužilaštva ukinuta i vraćena na ponovno odlučivanje, a oslobađajuća presuda je potvrđena u februaru 2021. godine. Za Bajrića, žalba je u startu odbijena, a prvostepena presuda Osnovnog suda u Banjoj Luci potvrđena.

Kako je obrazloženo u presudi, jedan od glavnih razloga oslobađanja jeste što u Krivičnom zakonu Republike Srpske ne postoji djelo raspirivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

“Dugo je ovo trajalo i skupo koštalo, pretrpio sam veliku štetu u kontekstu biznisa, sporta i drugih aktivnosti. Ne kajem se, opet bih i opet ću! To je moje pravo, jer ovo je moj grad i moja domovina”, rekao je Bajrić za BIRN BiH.

Policajci u Federaciji kažnjavali nošenje zastava


Sejfudin Tokić sa zastavom u Banjaluci. Foto: Faktor

Isticanje zastave srpskog naroda, Republike Srpske te zastave Republike Srbije policija u Federaciji Bosne i Hercegovine u nekoliko slučajeva tretirala je kao prekršaj.

U januaru 2021. godine nedaleko od Sanskog Mosta, policija Unsko-sanskog kantona zaustavila je dva vozila na kojima su bile istaknute zastave Republike Srpske i Srbije, uz jednu srpsku zastavu sa četiri slova “S”.

Prema potvrdi koja je izdata Bojanu Stojanoviću, jednoj od osoba koje su bile u vozilima oduzete su dvije zastave Republike Srbije. Stojanović je za Srpskuinfo kazao kako je tom prilikom oduzeta i zastava Republike Srpske.

Jednako kako zastava RBiH ne bi trebala da “izaziva nacionalnu netrpeljivost” u Republici Srpskoj, simbol Republike Srpske – zastava sa klasičnom srpskom trobojkom – ne bi trebala da bude problem u Federaciji BiH, smatra profesor Trnka.

“Ne bi trebalo da trobojka bude sankcionisana, ako je to trobojka koja je predviđena propisima Republike Srpske. To se mora poštovati”, zaključio je Trnka.

Ali slične probleme stvaraju zastave drugih država, kao što je to slučaj sa obilježjima susjednih zemalja. U januaru 2021. godine, nedaleko od Odžaka, za vrijeme pravoslavnog blagdana, policija je na traktoru uočila istaknutu zastavu Republike Srbije.

Vozač je kažnjen sa 200 konvertibilnih maraka, a iz Ministarstva unutrašnjih poslova Posavskog kantona je objavljeno da je osoba D.K. kažnjena na osnovu Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i to dijela koji glasi da će se kaznom od 200 do 600 KM kazniti onaj “tko pod vidom zastave ili grba Bosne i Hercegovine ili Federacije Bosne i Hercegovine ili Županije ističe zastavu ili grb koji ne sadrže obilježja propisana Ustavom i zakonom Bosne i Hercegovine ili Federacije Bosne i Hercegovine ili Županije”.

Damir Ivetić, predsjednik Srpskog građanskog udruženja “Posavina”, kazao je za BIRN BiH da je policija tada postupila mimo pravila.

“Kako da neko zna sve zakone i ustave kantona, entiteta i kada sjednem u auto sve to da znam dok dolazim do Mostara – nemam pojma! (…) Činjenica je da je izrečena kazna pozivajući se na zakon Posavskog kantona, a strukture kantona i Vlada krši taj zakon jer je zastavu Posavskog kantona Ustavni sud BiH proglasio neustavnom. Znači, ako ćemo posmatrati nešto, hajdemo sve kažnjavati”, rekao je Ivetić.

Što se tiče zastave Republike Srbije, ističe Ivetić, kada bi se ona okačila na zgradu Općine Odžak, to bi izazvalo revolt i ne treba da tamo visi, kao ni zastava Turske niti Hrvatske. Ali on ne vidi problem kada je neko koristi privatno.

“Zastava Republike Srbije je priznata kao takva i ona nije visila na instituciji nego na traktoru i to je srpski običaj koji je bio proteklih godina i koji će biti narednih godina. Na badnjak se nosi zastava, kiti se badnjak i u tom selu, koje je većinski srpsko, nije bilo ranijih problema do ove godine. Da li će biti problema sljedeće godine, ja ne znam. Ta zastava nije mogla provocirati druge narode u drugim mjesnim zajednicama gdje je većinsko bošnjačko ili hrvatsko stanovništvo. Šta će neko, recimo, u Vozući sa srbijanskom zastavom?”, rekao je Ivetić.

On zaključuje kako je tema o zastavama neugodna i da bi rješenje moglo da se vidi u zakonu koji bi to uredio u cijeloj zemlji.

“Hajde da donesemo okvir za zastave koje su priznate i nek one budu istaknute na institucijama, a obilježja pripadnosti jednom narodu ili zastave Srbije i Hrvatske, kao što je to slučaj na tribinama, ne bi trebale da budu problem, zašto bi bile problem?”, kaže Ivetić.

Kazne koje izdaju policijski službenici zbog isticanja nacionalnih ili starih državnih simbola, prema stavu profesora Kržalića, predstavljaju kršenje osnovnih ljudskih prava, a najveći problem predstavlja činjenica da ne postoji mehanizam koji bi kažnjavao problematična postupanja policajaca i službenih lica.

“Policijski službenici moraju da se ponašaju u skladu sa zakonom o policijskim službenicima, a ne po nekakvim direktivama ili uputama predstavika entiteta ili države ili nekog drugog izabranog zvaničnika. Mi nemamo institucije koje bi to sankcionisale”, kazao je Kržalić.

Trnka smatra da bi građani BiH trebali sve predmete koji se tiču kazni zbog isticanja zastava voditi do Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

“Siguran sam da bi dobili takvu parnicu i da bi to bio primjer da se ne mogu poduzimati takve radnje te da to bude akt pomirenja među narodima u BiH”, kaže naš sagovornik.

    Irvin Pekmez