Vijest

Sudska policija nije pronašla Milomira Savčića nakon što mu je jučer određen pritvor

10. Avgusta 2021.14:10
Nakon što mu je Sud Bosne i Hercegovine jučer, 9. augusta, odredio pritvor po prijedlogu Tužilaštva, Milomir Savčić, nekadašnji komandant 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske (VRS) kojem se sudi za pomaganje u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine, nije pronađen na kućnoj adresi.

Milomir Savčić
Milomir Savčić i njegov branilac Miodrag Stojanović jučer nakon ročišta u Sudu BiH. Foto: BIRN BiH

Kako je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdio državni ministar pravde Josip Grubeša, pripadnici Sudske policije su u ponedjeljak dobili naredbu da Milomira Savčića odvedu u pritvorsku jedinicu, ali on nije pronađen na kućnoj adresi.

“Naredba Suda BiH za lišenje slobode Milomira Savčića stigla je sudskoj policiji oko 16:00. Sudska policija je na njegovoj adresi bila tek iza 21:00. Nisu ga našli, zvali su ga na telefon, ne javlja se. Zvali su advokata, ne zna gdje je. Probat će opet danas”, kazao je Grubeša za BIRN BiH.

Branilac Miodrag Stojanović jučer je za BIRN BiH potvrdio da je Državni sud odredio pritvor njegovom branjeniku, a nakon što ga je Tužilaštvo zatražilo zbog opasnosti uticaja na svjedoke i saučesnike. Tužilaštvo BiH smatra da je Savčić uznemirio javnost u nekoliko medijskih nastupa kada je negirao genocid u Srebrenici, nakon što su na snagu stupile izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, kojima je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko to zabranio.

Prema navodima Tužilaštva sa ročišta, Sud BiH je ranije Savčiću zabranio da u medijima istupa o činjenicama koje se odnose na ovaj postupak, što je prekršio u medijskim nastupima.

Savčićev advokat Miodrag Stojanović danas nije odgovorio na poziv BIRN-a BiH. On je jučer rekao kako će Odbrana iskoristiti mogućnost žalbe i žaliti se na rješenje o pritvoru.

Iz Suda i Tužilaštva nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH do objave ovog teksta.

“Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odmah može predložiti raspisivanje potjernice, čim se utvrdi da se lice krije ili nije dostupno. U ovim hitnim slučajevima se informacije traže putem Interpola, jer je traženje i hapšenje u nadležnosti policijskih struktura. Ministarstvo može preduzeti sve radnje kao posredovni organ, koje zatraže Sud ili Tužilaštvo BiH, ako se utvrdi da je lice u drugoj državi ili da za to postoji sumnja”, pojašnjava za BIRN BiH Grubeša.

Sud BiH je 13. januara 2020. godine potvrdio optužnicu u predmetu Milomir Savčić, kojom se optuženi tereti da je počinio krivično djelo genocid. Prema optužnici, Savčić je, u svojstvu komandanta 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, pomagao u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine.

Ranije je Tužilaštvo BiH podizalo optužnice protiv osoba koje su nedostupne organima gonjenja u BiH, a ako se ne pronađe, Savčić će biti prvi optuženi za genocid u Srebrenici koji je u toku postupka postao nedostupan.

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu za genocid u Srebrenici protiv šest osoba, a koje su u vrijeme optuženja bile nedostupne pravosuđu u BiH, odnosno koje su se nalazile u Srbiji, o čemu je ranije pisao BIRN BiH.

Radoslava Jankovića, bivšeg obavještajnog oficira u Odjeljenju za obavještajno-bezbjednosne poslove u Glavnom štabu VRS-a, Tužilaštvo tereti da je od 11. do 19. jula 1995. svojim djelima i propustima pomogao i podržao djelimično istrebljenje bošnjačkog naroda s područja Srebrenice.

Nekadašnjeg načelnika Odjeljenja za obavještajne poslove Drinskog korpusa VRS-a Svetozara Kosorića je Tužilaštvo BiH optužilo za genocid, odnosno da je svjesno pomagao učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata.

Osim oficira iz Glavnog štaba VRS-a i Drinskog korpusa, za genocid je optužen i bivši zamjenik ministra i ministar unutrašnjih poslova RS-a Tomislav Kovač, koji se tereti i da je držao pod nadzorom sve policijske snage koje su sudjelovale u počinjenju zločina.

Protiv Milisava Gavrića, nekadašnjeg zamjenika komandira Policijske stanice (PS) Srebrenica, Sud BiH je u junu 2008. potvrdio optužnicu koja ga tereti da je u Potočarima pomagao u prisilnom transportu nekoliko hiljada bošnjačkih civila, učestvovao u izdvajanju muškaraca iz grupe civila, te da je odvodio muškarce koji su bili u krugu Cinkare kojima se od tada gubi svaki trag. On je prvi koji se u vrijeme optuženja za genocid u Srebrenici nalazio na teritoriji Srbije.

Nedostupni pravosuđu u BiH su Borislav Stojišić i Rajko Drakulić koji se terete da su u svojstvu vojnih policajaca Vlaseničke brigade VRS-a u mjestu Luke zaustavljali vozila koja su se kretala prema Kladnju u kojima su bili civili iz Srebrenice od kojih su oduzimali novac i zlato, a potom ih upućivali prema Kladnju, dok su nasilno od ostalih odvajali muškarce i djevojke bošnjačke nacionalnosti.

 

Jasmin Begić