Hrvatski desničari protiv obilježavanja godišnjice ustanka iz Drugog svjetskog rata

Spomenik u Srbu postavljen u znak sjećanja na antifašistički ustanak. Foto: BIRN.

SNV, koje predstavlja interese srpske zajednice u Hrvatskoj, saopćilo je danas da su uoči obilježavanja godišnjice antifašističkog ustanka iz 1941. godine, aktivisti krajnje desničarske Autohtone hrvatske stranke prava (A-HSP) postavili kamper u selu Srb uz simbole ustaškog pokreta.

Saša Milošević, generalni sekretar SNV-a, na konferenciji za novinare izjavio je da u ovome učestvuju predsjednik A-HSP Dražen Keleminec i još nekoliko muškaraca.

„Svake godine Keleminec organizira demonstracije uoči obljetnice. Ometa naše manifestacije u Srbu, spalio je naslovnicu Novosti“, rekao je Milošević.

„Policija ako i kada postupa, onda im tolerira i minorizira njegova postupanja“, kazao je Milošević.

Tokom ustanka 1941. godine, lokalno, pretežno srpsko stanovništvo u Srbu, pobunilo se protiv tadašnjeg režima nakon što su fašističke ustaške jedinice u tom regionu počinile brojne zločine nad Srbima.

SNV će sutra, na obilježavanju 80. godišnjice događaja, održati komemoraciju ispred spomenika koji je postavljen u znak sjećanja na ovaj ustanak.

A-HSP protivi se komemoraciji jer su, kako kažu, tokom ustanka antifašisti počinili zločine nad lokalnim hrvatskim stanovništvom.

I proteklih godina je ova krajnje desničarska stranka tokom komemoracije protestovala, tvrdeći da se radi o srpskom nacionalističkom četničkom događaju koji se treba spriječiti.

A-HSP je na YouTube-u postavila video u kojem najavljuje da će njeni aktivisti biti u selu od 22. jula do 1. avgusta kako bi se usprotivili „veličanju četnika“.

Poslanik i lider SNV-a Milorad Pupovac izjavio je da je „trenutak da se prestane sa zastrašivanjem mještana Srba i svih onih koji dolaze sutra na skup u Srb“.

„Da ti ljudi mogu neometano i bez straha napraviti ono što u civiliziranim zemljama može uraditi svatko“, naglasio je on.

Dodao je da problem javnog prikazivanja fašističkih ustaških obilježja ima duboke korijene u Hrvatskoj.

„Treba konačno smoći snage da se kaže što je to i koji status treba imati u državi. Jedan od razloga zašto se okupljamo u Srbu je i taj”, zaključio je Pupovac.

Datum 27. jul se do devedesetih slavio kao Dan ustanka hrvatskog naroda. Nakon toga zamjenjen je Danom antifašističke borbe koji se obilježava 22. jula, datum kada je formirana jedna od prvih antifašističkih jedinica u Drugom svjetskom ratu.