Imenovanje Koordinacijskog tima za povratak bh. državljana iz Sirije i Iraka sutra na sjednici Vijeća ministara
Vijeće ministara BiH. Foto: BIRN BiH
Formiranje Koordinacijskog tima za razvijanje sistema i procedura povratka i prihvata državljana Bosne i Hercegovine iz zone sukoba Sirije i Iraka predviđeno je zaključkom sa sjednice Vijeća ministara iz marta ove godine.
Tada je usvajanjem Informacije o državljanima BiH koji se nalaze u zoni sukoba Sirije i Iraka u cilju njihove repatrijacije zaključeno da će se Koordinacijski tim formirati po prijedlogu državnog Ministarstva sigurnosti, te da bi on trebao okupiti predstavnike nadležnih institucija i agencija svih nivoa vlasti u BiH.
Koordinacijski tim je privremeno, interresorno, stručno tijelo koje ima zadatak da osigura neophodne uvjete “za siguran, human i kontroliran povratak državljana Bosne i Hercegovine iz Sirije i Iraka i njihovu reintegraciju, rehabilitaciju i resocijalizaciju”.
“Članovi Koordinacijskog tima će u skladu sa svojim resorom pripremiti procjene ovih osoba sa aspekata sigurnosti, krivičnog procesuiranja, zaštite prava državljana Bosne i Hercegovine, žena i djece, zdravstvene i psihološke zaštite, socijalne podrške, osiguranja prava na osnovno obrazovanje, pravne pomoći, ekonomske podrške, učešća lokalne zajednice i drugih pitanja”, navodi se u zaključku sa sjednice iz marta.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH na zahtjev Balkanske istraživačke mreže BiH (BIRN BiH) nisu dostavili Prijedlog koji će se naći na sjednici. U jednom od ranijih odgovora su naveli kako je neizvjesno kada će proces repatrijacije bh. građana tačno početi.
“Očekujemo pomoć i podršku međunarodnih partnera”, navedeno je u odgovoru za BIRN BiH prije nešto više od mjesec dana.
Kamp Al-Hol. Foto: EPA-EFE/AHMED MARDNLI
Bosna i Hercegovina je dosad organizirala povratak sedam muškaraca, šest žena i 12 djece koji su u decembru 2019. godine stigli iz Sirije.
Sedam muškaraca iz ove grupe su se tokom prethodne dvije godine suočili s pojedinačnim sudskim postupcima, od kojih je Senadu Kasupoviću izrečena najviša pravosnažna kazna zatvora od četiri godine.
Muharem Dunić i Armen Dželko su, po sporazumu o priznanju krivnje, osuđeni na po tri i po godine, a Emir Ališić je osuđen na dvije i po godine. Na osnovu sporazuma o priznanju krivice Hamza Labidi osuđen je na godinu.
Jasmin Keserović i Milarem Berbić su prvostepenim presudama Državnog suda osuđeni na šest, odnosno tri godine zatvora.
Zbog vrbovanja, pokušaja odlaska i boravka na sirijskom ratištu Sud BiH je do sada u 22 predmeta osudio 31 osobu na ukupno 65 godina i osam mjeseci zatvora.
Povratnice koje su 2019. godine vraćene u BiH trebale su svjedočiti u nekim od ovih predmeta, ali su umjesto toga na suđenjima čitani njihovi iskazi, budući da je vještačenjem utvrđeno kako nisu sposobne da se pojave na Sudu iz zdravstvenih razloga.
Prema ranijim odgovorima Ministarstva sigurnosti, u kampovima Al-Roj i Al-Hol u Siriji trenutno se nalazi 29 punoljetnih žena i oko 70 djece bh. državljana, a njihov povratak i prihvat otežala je pandemija koronavirusa.
Sjednica Vijeća ministara zakazana je za 22. juli 2021. godine.
