Analiza

Tri stvari koje trebate znati o pokušajima VSTV-a da poboljša procesuiranje korupcije

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Foto: BIRN BiH

Tri stvari koje trebate znati o pokušajima VSTV-a da poboljša procesuiranje korupcije

6. Jula 2021.11:16
6. Jula 2021.11:16
Nakon izvještaja misije OSCE-a, niza kritika i slabih rezultata u procesuiranju korupcije Visoko sudsko i tužilačko vijeće je u posljednja dva mjeseca pripremilo dva dokumenta i održalo veliki sastanak sa rukovodiocima državnih pravosudnih institucija kako bi formiralo plan za popravljanje stanja. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala je uvid u dokumente i zaključke sa sastanka.

VSTV je sastanak u Neumu početkom juna organizovao kako bi donio zaključke o svom Akcionom planu koga je već interno pripremio i smjernicama koje je ranije poslao sudovima.

Vijeće time pokušava poboljšati procesuiranje korupcije na čije loše rezultate je ukazao izvještaj Misije OSCE-a. U njemu se navodi da rezultati rada u 2019. u poređenju s onima dvije godine ranije, ukazuju na ukupno pogoršanje učinka sudija i tužilaca u procesuiranju teških predmeta korupcije.

“Rezultati iz 2019. godine pokazuju dramatičan pad, u cijeloj BiH, u broju optužnica u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa. U 2019. godini, tužilaštva su podigla samo jednu optužnicu u predmetu visoke korupcije. Predmeti korupcije srednjeg nivoa bilježe isti trend sa 15 podignutih optužnica za ovu kategoriju predmeta u 2019. godini”, nalazi su izvještaja OSCE-a.

Od početka godine VSTV je, kako bi poboljšao rezultate, radio na akcionom planu, smjernicama za sudove i zaključcima sa sastanaka sa Tužilaštvom i Sudom BiH.

Evo šta trebate znati o sadržaju ovih dokumenata u koje je BIRN BiH imao uvid.

Akcioni plan za bolje procesuiranje visoke korupcije


Sastanak članova VSTV-a sa predstavnicima Tužilaštva BiH. Foto: VSTV

Stalna komisija za efikasnost i kvalitet tužilaštva VSTV-a u februaru ove godine usvojila je Akcioni plan koji sadrži niz aktivnost usmjerenih na poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sistema. Krajem maja plan je poslan Privremenoj istražnoj komisiji za utvrđivanje stanja u pravosuđu Parlamenta BiH.

Plan se sastoji iz tri dijela – pregled segmenta u kojima su uočeni najveći nedostaci analizirajući rezultate rada na predmetima visoke korupcije iz 2019., pregled aktivnosti usmjerenih na realizaciji preporuka Misije OSCE-a, te pregled aktivnosti usmjerenih na vraćanje povjerenja u pravosuđe.

Shodno konstataciji iz Izvještaja da rezultati rada za 2019. godinu pokazuju konstantan pad u broju optužnica u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa, Stalna komisija za efikasnost i kvalitet tužilaštva je predložila da se inicira donošenje zaključaka VSTV-a kojim će se istaći obaveza prioritetnog rješavanja predmeta korupcije i organiziranog kriminala.

Prema planu, potrebno je uvesti obavezu glavnih entitetskih tužitelja da donesu obavezujuća uputstva za prioritizaciju rada na ovim predmetima, zaključkom normirati obavezu policijskih agencija da prioritetno rade na predmetima korupcije visokog nivoa, uvesti obavezu glavnih tužilaca da identifikuju ključne agencije i institucije za provođenje zakona sa kojima će sačiniti plan borbe protiv korupcije.

Također se navodi da će se stepen realizacije usvojenih akcionih planova za borbu protiv korupcije redovno prezentovati, te provesti reviziju postojećeg sistema vrednovanja rada na predmetima korupcije.

Zbog zaključka Izvještaja da je primjetan pad osuđujućih presuda u predmetima visokog i srednjeg nivoa korupcije, Stalna komisija je predvidjela da tužilaštva dostave izjašnjenja o navodima koja se odnose na nekvalitetno provedene istrage, povećanje učinkovitosti rada agencija za sprovođenje zakona, unapređenje postojećih smjernica za izradu optužnica, revidiranje i unapređivanje obrazaca za složene istrage i unapređenje nadzora glavnih tužilaca u istražnoj fazi kao i prilikom izrade optužnica.

Dio plana je i provođenje revizije postojećeg sistema ocjenjivanja tužilaca.

Kako bi se skratila dužina trajanja istraga, te osigurala i održala učinkovitost i jednoobraznosti u postupanju tužilaca potrebno je uvesti obavezu sačinjavanja plana istrage sa prijedlogom optimalnih rokova. U Akcionom planu je predviđeno da se obezbijedi obavezan nadzor od glavnih tužilaca nad provođenjem usvojenog plana istrage, te razmotri mogućnost donošenja obavezujućih uputstava glavnih tužilaca.

Zbog konstatacije Misije o velikoj nedosljednosti u sudskoj praksi u pogledu prenošenja vođenja postupka na drugi sud, Stalna komisija je stava da je potrebno razmotriti iniciranje izmjene i dopune odredaba koje regulišu ustupanje predmeta u četiri krivičnoprocesna zakona na ujednačen način.

Akcioni plan je stavio fokus na preporuke iz ranijih izvještaja Misije OSCE-a koje još uvijek nisu ispoštovane, poput provođenja odredaba Zakona o krivičnom postupku BiH koje su usvojene u septembru 2018. godine, ispitivanju uzroka smanjenja primjene “proširene nadležnosti” u predmetima korupcije, a Posebni odjel Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske treba usvojiti interno uputstvo za prioritetno uzimanje u rad najtežih predmeta. Četvrti zaključak se odnosi na zakonitost dokaza, odnosno osnove za utvrđivanje nezakonitosti dokaza.

Od 15 preporuka izdatih u Izvještaju u 2018. godini, u pet preporuka Misija nije uočila nikakav napredak, za šest se može reći da je realizacija u toku, tri su djelimično realizovane, a samo jedna u potpunosti provedena.

Kod devet preporuka izdatih 2019. godine u Drugom izvještaju, Misija nije uočila nikakav napredak u odnosu na njih sedam, dok je provedba njih dvije u toku.

Treći dio Akcionog plana je usmjeren na vraćanje povjerenja u pravosuđe te je navedeno da je neophodno kroz projektne aktivnosti angažovati nevladine organizacije s ciljem uspostavljanja platforme za kontinuiranu saradnju između organizacija civilnog društva i pravosuđa, jačati kapacitete glasnogovornika i novinara koji izvještavaju o pravosuđu, angažovati nevladine organizacije s ciljem izrade i implementacije plana aktivnosti motiviranja građana da daju doprinos radu tužilaštvu.

Stalna komisija, prema Akcionom planu, je također zaključila da je potrebno jačati svijest glavnih tužilaca o značaju proaktivnih pristupa odnosa tužilaštava sa javnošću, razviti smjernice za korištenje svih kanala komunikacije, te razviti model internih edukacija na temu “medijski nastup”.

Smjernice sudovima za ubrzanje procesuiranja korupcije


Sudnica Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Na osnovu nalaza “Izvještaja eksperta o stanju vladavine prava u Bosni i Hercegovini” i Izvještaja OSCE-a VSTV je u martu izradio set preporuka za cjelokupno pravosuđe.

Neki od zaključaka su da se upute dopisi svim sudovima da predmete organiziranog kriminala i korupcije rješavaju hitno i prioritetno, da se izvrši specijalizacija rada, kao i pojača kontrola prilikom potvrđivanja optužnica u predmetima korupcije, održavanje statusnih konferencija, koncentracija dokaza, bolja saradnja sa tužilaštvima pri organizaciji suđenja te organizacija suđenja u kontinuitetu.

Najviše kritika zbog slabog procesuiranja bilo je upućeno državnom pravosuđu odnosno Tužilaštvu i Sudu BiH.

Tužilaštvo BiH je u 2020. godini podiglo samo 12 optužnica protiv 22 osobe koje se terete za koruptivna krivična djela, od čega je više od polovine podignuto u decembru. U optužnicama gdje je naveden takav iznos, ukupna pribavljena korist, prema saopštenjima najvišeg tužilaštva u državi, iznosi tek nešto više od 15.000 KM i 40 eura.

Tužilaštvo je tek u decembru zbog koruptivnih krivičnih djela podiglo optužnicu protiv premijera i ministra u Vladi Federacije BiH, sadašnjeg i bivšeg ministra sigurnosti BiH, direktora Obavještajno-sigurnosne agencije te aktera afere “Potkivanje”.

Ostale optužnice Tužilaštva podignute su protiv nogometnih sudaca u Prvoj ligi Federacije, graničnih policajaca i inspektora Ureda za veterinarstvo BiH koji se terete da su zahtijevali i primali dar za propust osoba i robe u državu, kao i državljanina Srbije koji je graničnom policajcu davao dar od 150 KM kako bi olakšao pasošku kontrolu svom poznaniku.

Optužnica protiv nogometnih sudaca u Prvoj ligi Federacije je u međuvremenu prebačena na niži nivo.

Prošle godine Tužilaštvo BiH podiglo je jednu optužnicu više, ali protiv manje osoba za korupciju nego 2019. godine kada je podignuto ukupno 11 optužnica protiv 33 osobe zbog koruptivnih krivičnih djela. Najviše optuženih su bili carinici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO). Po jedna optužnica odnosila se na pripadnika SIPA-e i Oružanih snaga, a optužen je i bivši ministar sigurnosti Dragan Mektić, njegov šef kabineta te pomoćnik ministra.

Prema podacima Suda BiH, ovaj Sud je od početka 2019. do kraja 2020. godine zaprimio ukupno 32 optužnice koje se odnose na predmete korupcije i organizovanog kriminala.

Prema podacima koje su iz Državnog suda dostavljene BIRN-u BiH tokom 2020. zaprimili su 13 optužnica – deset za koruptivna djela, od kojih je osam potvrđeno, jedna djelimično, dok je jedna odbijena.

Od 4. januara do 30. aprila ove godine Sud BiH je pred krivičnim odjelom II u fazi glavnog pretresa, fazi istrage, optuženja i žalbenog postupka održao 227 ročišta, dok je pred odjelom III u svim fazama održano 123 ročišta, što je ukupno 350 ročišta.

Pred Sudom BiH trenutno je u radu 25 predmeta za krivično djelo organizirani kriminal, pet za organizirani kriminal i korupciju dok je 17 predmeta za korupciju.

Prema podacima Suda BiH, tokom februara i marta ove godine 26 zaposlenika je bilo na bolovanju zbog zaraze koronavirusom.

U zaključcima koje je VSTV poslao sudovima se navodi da se organiziraju tematski sastanci između sudova i tužilaštava po pitanju efikasnijeg i kvalitetnijeg procesuiranja predmeta korupcije.

“Organizirati zajedničke sastanke između rukovoditelja Suda i Tužilaštva BiH na kojem bi sudjelovali i predstavnici odjela suda i tužilaštva koji se bave procesuiranjem krivičnog djela korupcije s posebnim fokusom na krivična djela visoke korupcije”, navodi se u zaključcima.

Državno tužilaštvo usvojilo niz zaključaka o procesuiranju korupcije


Gordana Tadić na konferenciji za medije, arhiv. Foto: BIRN BiH

VSTV je 2. juna u Neumu organizovao sastanak sa Tužilaštvom BiH. Na njemu su usvojeni zaključci koji se odnose na rad na predmetima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou ali i ratnih zločina.

Osim aktivnosti iz Akcionog plana koje će provesti, Tužilaštvo je na sastanku predložilo i dodatne aktivnosti, navodi se u zaključcima u koje je BIRN BiH imao uvid.

Tužilaštvo planira revidirati svoj godišnji plan rada na predmetima korupcije i organizovanog kriminala u skladu sa konstatacijama iz Izvještaja i Akcionim planom VSTV-a; insistirati na formiranju zajedničkih istražnih timova koji će uključivati predstavnike više agencija za sprovođenje zakona kao model rada kojim se ostvaruju najbolji rezultat u radu na ovoj vrsti predmeta kao i na edukaciji ovlaštenih službenih lica u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Državno tužilaštvo obavezalo se da će napraviti detaljnu analizu dužine trajanja istraga u pojedinačnim predmetima, nakon čega će donijeti smjernice koje će osigurati sistemsko i plansko vođenje istrage. Oni planiraju ukazati “na pojavu i štetne efekte po efikasnost i kvalitet rada na složenim predmetima u situacijama kad se vrši česta promjena inspektora koji su zaduženi određenim predmetom”, kao i predložiti nove oznake za predmete “kako bi u statističkom pregledu rezultata rada u borbi protiv korupcije imali vjerodostojnije podatke o broju predmeta te vrste”.

U dijelu svojih prijedloga o kojima bi razgovarali sa predstavnicima sudova iz Tužilaštva su naveli potrebu za specijalističkim obukama u postupku u oblasti borbe protiv korupcije; intenziviranje korištenja postojećeg instituta predpretresnog ročišta shodno odredbama Zakona o krivičnom postupku na kojem bi se usaglašavao plan izvođenja dokaza i “na taj način uticalo na efikasnost i ekonomičnost samog postupka suđenja u predmetima korupcije i organizovanog kriminala”.

Tužilaštvo također želi razgovarati o ujednačavanju sudske prakse u svim fazama postupanja, odnosno u fazi istrage (posebno prilikom izdavanja naredbi), fazi potvrđivanja optužnice i izbalansiranom postupanju u fazi glavnog pretresa, te u postupku ocjene dokaza kao i o opravdanosti ukidanja prakse predlaganja inspektora svjedoka uvodničara od strane tužioca.

U trećem dijelu svojih preporuka, Tužilaštvo je zatražilo da sastancima poput onoga sa VSTV-om ubuduće prisustvuju i predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti kako bi pomogli “harmonizaciji krivičnog zakonodavstva u BiH”.

Tužilaštvo smatra da treba mijenjati Zakon o krivičnom postupku u segmentima koji se odnose na primjenu posebnih istražnih radnji, posebno u segmentu koji se odnosi na maksimalnu dužinu trajanja primjene posebnih istražnih radnji, zatim razmotriti pitanje produženja trajanja istrage do roka koji predviđa praksa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – tri godine. Također je prema Tužilaštvu potrebno osigurati izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH u segmentu koji definiše novac, kako bi se omogućilo oduzimanje kriptovaluta.

Iako BiH od 2004. godine ima usvojen Zakon o javnim nabavkama i čije izmjene bi uskoro trebale biti pred Parlamentom BiH, u zaključcima sa sastanka Tužilaštvo navodi kako je “potrebno osigurati usvajanje zakona o javnim nabavkama na državnom nivou, kao jednog od važnih osnova za procesuiranje predmeta visoke korupcije”.

Emina Dizdarević