Bruno Stojić i Slobodan Praljak. Foto: EPA/Jiri Buller
Stojićeva advokatica Senka Nožica u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pojašnjava da se radi o uobičajenoj proceduri, te da je pismo dio zahtjeva i odgovora na druge podneske stranaka u postupku.
“To je uobičajena procedura, samo što je Sud insistirao u posljednje vrijeme da se pogotovo te izjave o kajanju javno objave. Bruno Stojić je to uradio na javnoj sjednici, u toku trajanja je izrazio žaljenje zbog svih žrtava, a sada je to uradio u pismenom obliku, i to stvarno jedino ima smisla ukoliko to javno objavite”, kaže Nožica.
U svom pismu, koje je priloženo uz podnesak Odbrane, Stojić navodi, između ostalog, da je potpuno svjestan težine djela za koje je proglašen krivim i osuđen na dugotrajnu kaznu zatvora.
“Želim ponoviti da prihvaćam svoju odgovornost i izražavam najiskrenije žaljenje u potpunosti i bezuvjetno. Do kraja života ću nositi osjećaj krivnje da sam mogao i morao učiniti mnogo više da se osigura poštovanje ljudskog digniteta i spriječi neizreciva patnja žrtava i njihovih obitelji koje se navode u presudi kojom sam proglašen krivim”, napisao je Stojić.
Stavu iznesenom u ovom izjašnjenju, kako je napisao Stojić, doprinio je i dugogodišnji proces rehabilitacije kroz koji je prošao u zatvoru, i “uz veliku pomoć moje najbliže obitelji, koja bez bilo kakve rezerve dijeli moje poglede”.
Advokatica Nožica objašnjava da Sud odlučuje o svemu onom što se desilo nakon izricanja presude, odnosno tokom cijelog postupka – je li došlo do resocijalizacije i da li je to vidno, i upravo jedna ovakva izjava govori u prilog tome kako je osoba prihvatila tu svoju kaznu i odgovornost.
Stojić je prošle godine zatražio prijevremeno puštanje na slobodu, o čemu je ranije pisao BIRN BiH, a Nožica kaže da je u januaru Stojić stekao i potrebne uslove.
U novembru 2017. godine, Stojić i još petorica bivših zvaničnika takozvane Herceg-Bosne osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u BiH.
Jadranko Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne, osuđen je na 25 godina zatvora, dok su po 20 godina dobili Stojić te bivši načelnici Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodan Praljak i Milivoj Petković. Bivši komandant Vojne policije i ministar policije Valentin Ćorić je osuđen na 16 godina, a predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.
Nedugo nakon što mu je izrečena presuda, Praljak je popio tečnost, poslije čega je prebačen u bolnicu u Haagu, gdje je kasnije preminuo.
Stojić se u haškom pritvoru nalazi od 2004. godine. Ranije je Mehanizam odlučio da Stojić dvadesetogodišnju kaznu za zločine počinjene na području takozvane Herceg-Bosne služi u Austriji.
BIRN BiH je ranije pisao kako je predsjednik MMKS-a Carmel Agius od svog imenovanja odbio nekoliko zahtjeva haških osuđenika za prijevremeni izlazak na slobodu jer smatra da nisu pokazali znakove rehabilitacije.
