Porodice ubijenih u genocidu očekuju nove uslove za isplatu naknade od Holandije

Memorijalni centar, Potočari. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Semir Guzin, koji zastupa porodice ubijenih, u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) navodi kako, prema presudi Vrhovnog suda Holandije iz 2019. godine, ova država treba da isplati naknadu štete svima onima čiji su srodnici ubijeni unutar baze u Potočarima, na što su žalbu izjavila četiri udruženja porodica.

On ističe da su advokatski timovi četiri udruženja porodica ubijenih pokrenuli postupak pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, gdje o njihovoj apelaciji još uvijek nije odlučeno “jer je obrazloženje Vrhovnog suda apsolutno iracionalno i nepravničko” i ne bi se naknade trebale odnositi samo na one ubijene u Potočarima, kao i jer se ne slažu s odlukom da bi šansa za njihovo preživljavanje, u slučaju da su ih holandske snage pokušale zaštititi, bila svega deset posto.

“Mi smo nakon toga vodili s njima pregovore da se konačno krene u postupak te kompenzacije. U tom postupku mi smo preko udruženja (…) prikupili podatke o nekih, hajmo reći, 1.000 osoba koje su direktni potomci ovih koji su ubijeni u bazi”, kaže Guzin.

Vrhovni sud Holandije odlučio je da je ova država djelimično kriva za smrt oko 350 muškaraca koje je Holandski bataljon 13. jula 1995. godine predao snagama Vojske Republike Srpske (VRS) i koji su kasnije ubijeni. Sud je odlučio da bi šansa za njihovo preživljavanje, u slučaju da su ih holandske snage pokušale zaštititi, bila svega deset posto, što je manje od procenta iz ranijih presuda Okružnog suda i Apelacionog vijeća, gdje je ta mogućnost procijenjena na 30 posto.

Guzin pojašnjava da je holandski parlament donio uredbu kojom je formirao Komisiju koja će provjeravati ko ima pravo na tu naknadu štete i vršiti samu isplatu. Posebno naglašava da ta komisija ni na koji način ne određuje visinu štete.

BIRN BiH je krajem prošle godine pisao kako je holandska ministrica odbrane Ank Bijleveld-Schouten najavila da srodnici grupe ubijenih u genocidu u Srebrenici mogu od marta 2021. godine podnijeti zahtjev za odštetu od Holandije. Nakon najave je 17. decembra na internet stranici za konzularne informacije ove zemlje objavljena uredba o sprovedbi presude i najava da će u Sarajevu biti otvoren šalter za podnošenje prijava.

Guzin ističe da se uredi u Sarajevu i Holandiji nisu otvorili jer uslovi koje je holandski parlament donio nisu bili prihvatljivi za porodice ubijenih, te da udruženja nisu pristala na prvobitnu ponudu.

Govoreći o razlozima, Guzin objašnjava kako su prvo bili uslovljavani da zahtjev za isplatu, između ostalih, mogu podnijeti samo oni koji su u to vrijeme bili maloljetni, oni koji su živjeli u domaćinstvu sa ubijenima, nakon čega su advokatski timovi upitali šta je sa onima koji su tokom postupka umrli i zbog čega ne bi mogli njihovi nasljednici voditi i preuzeti ovaj postupak.

“Mi smo imali više razgovora što sa Komisijom, što sa Vladom u holandskoj ambasadi, gdje smo jasno stavili koje su naše zamjerke i, po zadnjim informacijama prije par dana, uglavnom sve ili skoro sve naše zahtjeve holandska vlada je prihvatila i mi bismo htjeli ovih dana da imamo ponovo sastanak u holandskoj ambasadi sa predstavnicima Vlade”, kaže Guzin.

Osim ovog sastanka, Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, kazala je da će se 9. juna sastati sa holandskom ministricom Odbrane u holandskoj vladi.

“Nećemo odustati nikako od onoga što nama pripada”, rekla je ona.

Subašić je ranije za BIRN BiH kazala kako se porodice ne slažu s procentom od deset posto odgovornosti Holandije.

“Prema njihovoj procjeni, udovice i djeca ubijenih imaju pravo na naknadu od 15.000 eura, a ostali srodnici, dakle braća i sestre, od po 10.000 eura. Ta lista koju je sastavila Komisija pri holandskom parlamentu broji oko 330 ubijenih unutar baze, a naši spiskovi govore da je ubijeno i do 500 ljudi”, rekla je Subašić ranije.

Za Guzina je taj sastanak bitan da se prenesu zadnji zahtjevi i da očekuje da bi se oni mogli prihvatiti, te da onda može da krene postupak zahtjeva za naknadu, nakon čega će Komisija provjeriti jesu li svi podaci onih koji podnose zahtjeve tačni i usljedit će isplata.

Na stranici Službenog glasnika Holandije je objavljena građansko-pravna regulativa u primjeni presude Vrhovnog suda u ovom slučaju, prema kojoj, između ostalog, naknadu štete mogu potraživati supružnici, dijete, roditelj, te brat ili sestra žrtve, uz važeće dokaze o identitetu, kao i dokaz da je žrtva bila u bazi u Potočarima krajem popodneva 13. jula 1995. godine.

U slučaju da osoba iz jedne od gore spomenutih kategorija umre nakon podnošenja zahtjeva Komisiji, kada se zahtjevu udovolji, zaključit će se sporazum o nagodbi i isplatiti naknada nasljedniku uz dokaz o nasljedstvu, stoji u regulativi.

Iznos naknade štete za supružnike, prema regulativi, jeste 15.000 eura, a za druge srodnike 10.000 eura.

Ako bi podnosilac zahtjeva tražio naknadu za nekoliko žrtava, te nadoknade isplatit će se samo ako i ukoliko su podnosioci zahtjeva uključeni u bračni odnos ili prvostepeni porodični odnos sa žrtvom. To su roditelji jedne ili više žrtava, supružnici žrtve koji su ujedno roditelji jedne ili više žrtava, te srodnici čiji se otac i suprug smatraju žrtvama. U svim ostalim slučajevima, samo jedna naknada po podnosiocu zahtjeva bit će isplaćena na osnovu ove uredbe.

Komisija mora primiti kompletnu prijavu, uključujući sve dokumente i prateću dokumentaciju, prije 15. juna 2023. godine, navodi se u Službenom glasniku.