Konačna presuda Enveru Buzi za zločine u Uzdolu 4. juna

Enver Buza. Foto: BIRN BiH

Na kraju obnovljenog suđenja Tužilaštvo je u završnoj riječi ocijenilo da je dokazana odgovornost Buze, dok je Odbrana zatražila oslobađajuću presudu.

Suđenje Buzi obnovljeno je nakon što je Apelaciono vijeće ukinulo prvostepenu presudu kojom je Buza kao v.d. komandanta Prozorskog bataljona po komandnoj odgovornosti osuđen na 12 godina zatvora i proglašen krivim za zločin u Uzdolu, gdje je 14. septembra 1993. ubijeno 27 hrvatskih civila, propustivši da kazni podređene.

Tužiteljica Sanja Jukić je kazala da je prvostepena presuda ukinuta kako bi se otklonila sumnja da li su zločin u Uzdolu počinili samo pripadnici Prozorskog bataljona ili i drugih jedinica nad kojima je optuženi takođe mogao imati kontrolu.

Prema njenim riječima, iz iskaza svjedoka proizilazi da su u akciji bila dva do tri civilna policajca, ali da oni nisu viđeni u zaseocima u kojima su počinjeni zločini.

Dodala je da je jedan od svjedoka rekao da je Buza naređivao i civilnim policajcima.

Tužiteljica je kazala da sam optuženi u izvještaju o akciji u Uzdolu nabraja čete Prozorskog bataljona, Vojne policije i snaga Ministarstva unutrašnjih poslova.

Jukić je istakla da je Tužilaštvo apsolutno sigurno da je Buza po komandnoj odgovornosti odgovoran za ovaj teški zločin.

Odbrana je naglasila da nije van razumne sumnje dokazano da je Buza komandovao napadom, kao ni da su vojnici pod njegovom komandom izvršioci zločina.

Braniteljica Vasvija Vidović je kazala da je Uzdol bio legitiman vojni cilj, jer je na tom području bila raspoređena artiljerija, rovovi Hrvatskog vijeća obrane, a vojnici su bili smješteni u selima. Dodala je da iz dokaza proizilazi da su u selima bili i civili, naoružani civili, kao i domobrani.

Prema njenim riječima, u takvoj situaciji, u kojoj su svi bili izmiješani, u kojoj se na dan napada pucalo sa svih strana, a dim od granata širio na sve strane, teško je bilo razlikovati civile od vojnika. Ona je ukazala na dokaze kako je Armija BiH pomagala civilima.

Braniteljica je kazala da nije dokazano da su civili ubijeni namjerno. Govoreći o komandnoj odgovornosti, Vidović je istakla da nije utvrđen identitet stvarnih počinilaca, odnosno da su civile ubili pripadnici Prozorskog bataljona ili bar grupe pod kontrolom optuženog.

“Tužilaštvo nije pružilo dokaze baš ni o jednom izvršiocu krivičnog djela”, kazala je Vidović, ocijenivši da su neki svjedoci bili nekredibilni i veoma motivisani da ne kažu istinu.

Ona se osvrnula na dokaze o učešću drugih jedinica u akciji, kao i o sukobu Buze i tadašnjeg načelnika Štaba Vrhovne komande Armije BiH Sefera Halilovića u vezi sa akcijom, te o prisustvu drugih visokih oficira na terenu u sklopu šire akcije “Neretva ‘93”.

Vidović je kazala da Direktiva “Neretva ‘93” nije ni dostavljena Buzi, koji nije bio ni predviđen da komanduje u akciji. Napomenula je da je bilo rečeno da će Mustafa Hero preuzeti jedinice, a da će Zićro Suljević ići na komandno mjesto.

Braniteljica je rekla da je Suljević bio najstariji starješina na terenu i da on nije mogao pomagati Buzi kao što se navodi u prvostepenoj presudi.

U vezi sa optužbom za nepreduzimanje mjera na kažnjavanju počinilaca, Vidović je rekla da je Buza tražio da se ispita šta se dogodilo u Uzdolu, ali da njegov pomoćnik za bezbjednost nije obavio taj posao.

Dodala je da je istraga bila inicirana sa najvišeg nivoa, a da je načelnik Uprave vojne bezbjednosti Jusuf Jašarević u jednom trenutku naredio da se obustavi i ostavi za druga vremena.

Stoga bi, prema riječima Vidović, bilo neljudski da Buza bude odgovoran kao komandant najnižeg ranga.