Formiran predmet o snajperskom djelovanju u sarajevskom naselju Nedžarići

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH

“Nakon objave videosnimka stranog novinara, na više portala i medija, na kojem je zabilježeno djelovanje snajperista u sarajevskom naselju Nedžarići, prikupljeni su dostupni snimci i fotografije, te je u Posebnom odjelu za ratne zločine formiran predmet u okviru kojeg će se ispitati sve okolnosti, činjenice i navodi o snajperskom djelovanju s navedene lokacije na civilne žrtve na području naselja Alipašino Polje”, saopćeno je iz Državnog tužilaštva.

Portal Istraga.ba je ranije objavio kako je na osnovu snimka francuskog novinara Philippea Buffona pronašla osobe koje se pojavljuju, te razgovarala s porodicom dječaka ubijenog snajperom u naselju Nedžarići.

Poslije objave snimaka, iz kompanije “Telemach” su saopćili da su na njima prepoznali jednog od svojih uposlenika, kojeg su suspendovali, a od Tužilaštva BiH i Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo zatražili su informaciju da li se protiv njega vodi istraga o ratnim zločinima.

“‘Telemach BH’ ne može da pokreće istrage, već to mogu da rade samo nadležne institucije, ali smo zbog uznemirenja javnosti, kao i zaposlenih u samoj kompaniji, donijeli odluku o suspenziji zaposlenog dok pravosudni organi BiH ne utvrde činjenice i donesu odluku”, saopćili su iz ove kompanije.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije pisala da do sada nije podignuta nijedna optužnica protiv direktno odgovornih za napade snajperima i artiljerijom na Sarajevo i njegove stanovnike, iako je u presudama protiv bivših komandanata Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (SRK VRS) utvrđeno da su zločini bili sistemske prirode.

Tužilaštvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu za granatiranje i snajperisanje u Sarajevu.

Istraživanje BIRN-a BiH je ranije pokazalo da, iako u haškoj bazi podataka postoje mnogobrojni izvještaji i naredbe, kao i ekspertize vojnih vještaka odakle je ispaljena određena granata, aviobomba ili sa koje teritorije je djelovao snajper – koji su korišteni u predmetu Dragomira Miloševića, ali i Stanislava Galića i Radovana Karadžića – tužilaštvima u regionu, ni 26 godina od kraja rata, ovi dokazi nisu bili povod za njihovo procesuiranje po komandnoj ili individualnoj odgovornosti.

Prvostepenim presudama su za kampanju terora nad civilima snajperskim i artiljerijskim napadima osuđeni i bivši politički i vojni vođa Republike Srpske – Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Karadžić je pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora, a konačna presuda Mladiću zakazana je za 8. juni.

Jedinice SRK-a, prema dokazima korištenim u predmetu protiv Radovana Karadžića, odgovorne su osim za granatiranje i za brojne radnje snajperskog djelovanja koje su prouzrokovale pogibiju i ranjavanje velikog broja civila.

U Haagu je, osim Galića, za terorisanje građana Sarajeva osuđen i njegov nasljednik na poziciji komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Dragomir Milošević. Presudom Haškog tribunala Galić je osuđen na doživotnu kaznu za vođenje kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva s prvenstvenim ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom. Miloševića je 2009. Haški tribunal osudio na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.

Presudama Haškog tribunala utvrđeno je da su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile sprovodeći kampanju terora koja je trajala tri i po godine. Cilj ove kampanje, kako se navodi, bilo je stavljanje pritiska na vlasti u Sarajevu.